Poplave na istoku i jugu Njemačke

Rijeke su napustile svoja korita i plave sve pred sobom. U jugoistočnoj Njemačkoj čitave oblasti izgledaju kao ogromna jezera. Najgore je u Pasauu, gradu koji se nalazi na ušću rijeka In i Ilc u Dunav. Njegov stari barokni centar često je poplavljen. Ovoga puta, međutim, situacija je mnogo gora. U ponedjeljak ujutru, Dunav je dostigao rekordni nivo, zabilježen još tokom poplava 1954. godine. A što je najgore, voda nastavlja da raste i danas su potopljeni dijelovi grada koji su prije pola vijeka bili pošteđeni.

Merkel obećala pomoć

Ovog utorka (4.6.) je i njemačka kancelarka Angela Merkel obišla najpogođenije oblasti. Ona je helikopterom obišla poplavljena mjesta u Bavarskoj kako bi stekla sliku o stanju na terenu. Bila je zatečena onim što je vidjela. "Mislili smo da su poplave 2002. bile najgore što nas je zadesilo", kazala je Merkel i dodala da je ovo što se danas događa još dramatičnije. Angela Merkel je žrtvama poplava obećala hitnu pomoć države u visini od 100 miliona evra koja će odmah biti stavljena na raspolaganje. Dodatnih 50 miliona za pomoć žrtvama priložiće i poplavama najpogođenija njemačka pokrajina Bavarska.

Za poplave koje su 2002. godine pogodile posebno Saksoniju govorilo se, međutim, kako su u pitanju poplave stoljeća. I u dnevno-političkom diskursu su dobile tada zavidno mjesto. Međutim, sjećanje na tu istorijsku katastrofu kao da je s vremenom izblijedilo, kaže Andreas Šuman, profesor hidrologije na Univerzitetu Rur u Bohumu i upozorava: "Imamo nenormalan deficit svijesti o poplavama". Jer, ljudi se generacijama naseljavaju sve bliže i bliže rijekama, što je slučaj u cijeloj Njemačkoj, kaže Šuman i upozorava: "Moramo prestati sa gradnjom u poplavama ugroženim područjima". On ističe kako je problem u tome što stanovnici potcjenjuju opasnost od poplava i oslanjaju se na tehničku zaštitu, a pritom misle kako treba samo izgraditi veće i stabilnije nasipe.

Dati prostor rijekama

"Mnogo je novca prošlo kroz naše ruke", kaže poslanik u saksonskom parlamentu i ekspert za pitanja životne sredine Andreas Hajnc odgovarajući na pitanje šta se u njegovoj pokrajini dogodilo posljednjih godina po pitanju zaštite od poplava. Jer, Saksonija je te 2002. bila najpogođenija poplavama. Mnogo novca je otišlo u tehnička poboljšanja zaštite. Otkrivene su slabe tačke i one su sanirane, kaže Hajnc. No, uprkos tome profesor Šuman ponovo upozorava da ne postoji apsolutna zaštita od poplava i uvijek se mora misliti - "Šta ako zakažu?" On napominje da je zapravo glavni problem to "da se prečesto oslanjamo na tehnička ulaganja".

A takvi ogromni projekti pak ne mogu biti završeni preko noći. Nakon katastrofalnih poplava 2002. tadašnja njemačka savezna vlada je na konferenciji o rijekama izašla sa motom: "Dati više prostora rijekama". To je zapravo ono što zagovara i profesor hidrologije Andreas Šuman. No, tu dolazi do sukoba mnogih interesa. Poljoprivrednici ne daju svoje njive, stanovnici ne žele da se odreknu svojih kuća i placeva. Postoje velika protivljenja da se rijekama vrate njihove obale. A poplava će biti uvijek. I dok se god gradi na obalama rijeka u plavnim oblastima, dotle će biti i opasnosti, i po ljude i po imovinu.

Autori: Diana Pesler / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović