1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Da se ne ponovi 2014?

Samir Huseinović
4. februar 2019

Poplave koje su u nedjelju (3.2.) pogodile BiH uzrokovale su brojne nevolje stanovništvu. Posljedice se saniraju, a kritičari pitaju šta bi bilo da je kiša nastavila padati, da li bi se ponovila 2014. godina?

https://p.dw.com/p/3Cf59
Bosnien und Herzegowina Überschwemmung in Zenica
Foto: picture-alliance/dpa/A. Emric

Poplave koje su maja 2014. godine pogodile BiH i regiju ostavile su za sobom pustoš i katastrofu širih razmjera. Više od 20 ljudi je poginulo, dok su desetine hiljada morale napustiti svoje domove. Uništeni su mnogi stambeni objekti, privredna preduzeća, proizvodni pogoni, poljoprivredna dobra i saobraćajnice, a štete su procijenjene na oko četiri milijarde eura. Na adrese nadležnih struktura vlasti tada su upućeni brojni prigovori, od izostanka pravovremene reakcije do neadekvatne organizacije postojećih službi.

Direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak smatra da se negativna iskustva iz 2014. godine ne mogu ponoviti. On za Deutsche Welle ističe da su timovi Civilne zaštite na terenu već od petka (1.2.) kada su se pojavili prvi olujni vjetrovi, a odmah potom i kiše. „Sve naše službe od početka krize su na terenu i uspješno rade na otklanjanju posljedica ovih nepogoda. Što se tiče količine padavina, odnosno vremenskih uslova, 2014. godina se neće ponoviti, a što se tiče naših službi, mi smo spremni, za svaki slučaj. Već od petka izdajemo određena upozorenja, a ostvarena je i dobra koordinacija i sa drugim službama koje su na terenu. Situacija je pod kontrolom i nema razloga za brigu ili paniku“, kaže Solak.

Civilna zaštita sanira posljedice

2014. godine na terenu su bili i pripadnici Oružanih snaga BiH, u saniranju posljedica bilo je uključeno više državnih, entitetskih i kantonalnih ministarstava, ali je ukupna koordinacija između općina, kantona i entiteta, prema mišljenju kritičara, mogla biti mnogo bolja. Direktor Federalne uprave Civilne zaštite vjeruje da je situacija danas drugačija.

„Sve strukture su na terenu i mislim da ovoga puta neće biti potrebna reakcija vojske. Situacija je bolja nego što je bila na početku krize u nedjelju (3.2.). Mi smo na terenu i bavimo se otklanjanjem posljedica, prije svega uklanjanjem vode i mulja iz poplavljenih objekata. Slijedi period oporavka u općinama u kojima je situacija bila malo složenija. Za sada nema razloga za brigu, stanje je stabilnije i nemamo ugroženog stanovništva", kaže Fahrudin Solak.

Topčić polje, Zenica
Ovako je bilo 2014. u Topčić polju kod ZeniceFoto: Klix

Kako pravdati troškove bez budžeta?

Saniranje posljedica mogla bi ugroziti neodgovorna politika, jer vlasti u Federaciji BiH još nisu usvojile budžet. Solak je i ranije upozoravao na ovaj problem, jer bi se nedostatak sredstava mogao osjetiti na terenu, posebno u ovakvim situacijama. „Mi smo možda već trebali interventno djelovati prema ovim općinama koje su proglasile stanje prirodne nesreće, kako bi mogli angažirati dodatnu mehanizaciju, što je zbog nedostatka budžeta prilično otežano. Vidjet ćemo kako dalje. Mi smo trebali prestati raditi već 1. januara, s obzirom na činjenicu da budžet nije usvojen. Sada ne znamo na koji način ćemo pravdati sve ove aktivnosti nakon 1. januara, ne znamo kako pravdati troškove. Ljudi nisu osigurani i ne daj bože da se nekom nešto dogodi, ali njihova spremnost da pomognu ugroženima nijednog trenutka nije dovedena u pitanje", kaže Solak. 

I urednica u Dnevnom Avazu Senka Kurt ne vjeruje da se može ponoviti 2014. godina, ali samo zato što meteorolozi najavljuju stabilizaciju vremena. Kaže da su dvodnevne kiše ponovo zatekle BiH nespremnu, jer „nadležni nisu naučili nijednu lekciju“. „Pitanje je gdje su i kome otišle silne pare koje smo dobijali nakon poplava iz 2014, a koje su navodno trebale biti namijenjene zaštiti od ove nepogode. Pitanje je šta bi se dogodilo da se trenutni kišni val nastavi, s obzirom na blokadu federalnog računa i upozorenja iz Civilne zaštite da u tom slučaju ne bi imali odakle angažirati dodatne ljude, mehanizaciju... Ta naša nespremnost postaje već poslovična“, kaže Senka Kurt za Deutsche Welle.

Überflutung in Bosnien-Herzegowina
Foto: Reuters

Senka Kurt: „Stravičan je nemar vlasti“

„Zimi smo nespremni na snijeg, kad se snijeg otapa nespremni smo na poplave, ljeti na vrućine, nespremni na virus gripe, nespremni da odlučimo koji jezik će nam djeca učiti u školi... Stavičan je nemar vlasti, ma ko one bile, kada su u pitanju ljudski životi u BiH. Svjedočimo i večeras da su neki ljudi ostali bez krova, da su ugroženi ljudski životi, da klizišta postaju aktivna, i tome nema kraja. Svake godine iznova ista priča, kao da se ovoj zemlji samo loše stvari ponavljaju. Dobre malo ili nikako“, kaže Senka Kurt.

Mnoge rijeke izlile su se u nedjelju (3.2.) iz korita što je stanovništvu u BiH pričinilo brojne nevolje. Najteže je bilo u Hadžićima, nekim Zeničkim naseljima, Bugojnu, Šipovu, Općini Jezero, ali i Busovači, Kiseljaku i Kaknju gdje je proglašena vanredna situacija. Poplavljene su desetine kuća, privredni objekti, a oštećene su i saobraćajnice. Mnogi regionalni, ali i magistralni putevi, posebno u Srednjoj Bosni, bili su neprohodni. Rijeke Bosna u Doboju i Vrbas u Banjaluci prešle su kotu redovne odbrane od poplava, ali se nisu izlile. U porastu je bila i rijeka Sava u Brodu i Šamcu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android