Popušta li Fon der Lajen Poljskoj?

Evropska komisija (EK) je Poljskoj postavila ultimatum. Poljska bi morala da u naredna dva mjeseca preradi određene odluke u pravnom sistemu svoje zemlje. Jer, te odluke nisu u skladu sa principom pravne države u Evropskoj uniji. Konkretno je riječ o tome da poljskim sudijama prijeti disciplinski postupak, ukoliko zatraže mišljenje Evropskog suda što je zapravo temeljno pravo EU. Ako se to pravilo u Poljskoj ne promijeni, Evropska komisija je najavila postupak protiv Varšave. 

Ove prijetnje su u srijedu stigle iz Brisela. Dva dana kasnije su stigli pomirljiviji tonovi iz Berlina. Uskoro najvažnija žena Evropske unije, buduća predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen se u jednom intervjuu Zidojče cajtungu založila za malo više razumijevanja za istočnoevropske zemlje poput Poljske. "Mi bismo svi morali da naučimo da je puna vladavina prava u jednoj državi uvijek naš cilj, ali niko nije savršen", kazala je Fon der Lajen.

Razgovor umjesto kazni

EU od 2017. vodi protiv Poljske takozvani proces zbog povreda sporazuma Unije. Evropska komisija u reformi pravosuđa u Poljskoj, koju je sprovela desno-nacionalna vlada, vidi opasnost za pravnu državu. U najgorem slučaju zemlja bi mogla da izgubi pravo glasa u Evropskoj uniji. Frontovi su od tada žestoko suprotstavljeni. "Potrebna nam je stručnija debata", upozorila je Fon der Lajen u intervjuu minhenskom dnevniku. Time je ona dala drugi ton u odnosu prema Poljskoj: dijalog i razumijevanje umjesto prijetnji i kazni.

Milan Nič, v.d. direktora Centra Robert Boš za srednju i istočnu Evropu se slaže sa njom. "Naravno da bismo morali od svih država da očekujemo da se poštuje pravna država. Ali, debata oko Poljske je bila veoma vatrena." Čak iako se mišljenja sadržajno razlikuju, obje strane bi morale da se odnose jedna prema drugoj sa poštovanjem.

"Ako se traži razgovor, onda se ne kreće u startu sa oštrim prijetnjama", kazala je Ursula fon der Lajen. Time je dala odgovor na dugu diskusiju unutar Evropske unije. Dosadašnji predsjednik Evropske komisje, Žan-Klod Junker je jednom predložio da bi isplaćivanje sredstava Evropske unije moglo da bude povezano sa situacijom pravne države. Za Fon der Lajen je to "posljednje sredstvo nakon mnogih stepenica koje dolaze prije toga".

„Potrebni novi mehanizmi"

Pri tom, ovaj žestok način Evropske komisije do sada nije imao mnogo uspjeha. Do sada je samo Evropski sud mogao da uzdrma Poljsku. Ovaj sud je 2017. zaustavio usvajanje zakona koji je predložila poljska vlada i kojim je trebalo da bude uvedena starosna granica za sudije Ustavnog suda Poljske. Kritičari smatraju da je vlada na taj način samo htjela da se oslobodi neomiljenih kritičara sistema. Tako je Varšava dopustila da se otpuštene sudije ponovo vrate na svoja radna mjesta. "To pokazuje svu ljepotu Evrope, kada ovu neutralnu instituciju poštuju sve zemlje članice EU", kazala je Ursula fon der Lajen o Evropskom sudu i tako se izrazila protiv kazni i za nova rješenja.

Za eksperta za istočnu Evropu, Milana Niča to nije novi prijedlog. "Ona nije izmislila toplu vodu." Ona se samo nadovezuje na diskusiju, smatra ovaj ekspert, koja se u Briselu vodi barem godinu dana. "Proces protiv povrede sporazuma EU je mehanizam koji se ranije nikada nije koristio", objašanjava Nič. "Testirali smo i došli do granice. Zbog toga nam je potrebno nešto novo."

Ne u potpunosti prihvaćena

Pri tom su problemi između Evropske unije i država članica dublji nego što izgledaju. "Postoje pukotine u Evropi. Između sjevera i juga su to više ekonomski razlozi, ali i između istoka i zapada, koji prije imaju emotivnu komponentu." Jer, u zemljama srednje i istočne Evrope vlada osjećaj da nisu "u potpunosti prihvaćeni" od drugih članica EU.

To je osjećaj, koji je prema mišljenju Milana Nič počeo još 2004. Tada je EU primila deset novih članica a među njima i Poljsku i Mađarsku. "Ovo veliko proširenje je proteklo prebrzo. Društva u ovim državama su dijelom bila potpuno drugačija nego u ostatku EU." Tu je još došla kriza oko migranata 2015. "Dogodila se podjela Evrope, što je zatrovalo političku debatu", smatra Nič. Vrijeme nakon 2015. odredili su stereotipi i negativne slike.

"Ako tako žestoko vodimo rasprave, kao što smo ih mi vodili, zemlje i narodi vjeruju da, kada se kritikuju pojedini deficiti, da se misli na cijelu zemlju", kazala je Ursula fon der Lajen za Zidojče cajtung. Zato bi trebalo, kada se radi monitoring o stanju pravne države, da se izbjegne "utisak kako jedan dio Evrope u osnovi kritikuje drugi".

Dug Poljskoj?

Stavovi Fon der Lajen su svjež vjetar u odnosima Brisela i Istoka. No uslovi pod kojima je izabrana za predsjednicu ostavljaju neka otvorena pitanja. Ona je izabarana sam s devet glasova prednosti. Možda odlučujući glasovi su stigli upravo iz redova poljske nacionalno-konzervativne stranke PiS. Radi li se o nekoj vrsti trgovine: glasovi za popustljivi stav naspram Varšave?

„Licemjerno je kada se poslanici onih frakcija koje nisu glasale za Fon der Lajen sada žale na Poljsku. Narodnjaci u EU parlamentu su tražili partnere kako bi dobili većinu i izbjegli krizu", kaže Nič. On ne vjeruje da će nova predsjednica komisije biti popustljiva prema Poljskoj. „Uprkos poljskim glasovima ona će se zalagati za vladavinu prava i u Poljskoj", zaključuje Nič.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android