Populisti napreduju

U Briselu, gdje institucije Evropske unije već godinama pokušavaju da pregovorima iznađu evropsko rješenje za prihvat i raspoređivanje azilanata i migranata, ne treba puno pa da vidite posljedice koje su izazvale migracije. Belgijske vlasti, koje se bave dodjelom azila, samo su nekoliko kilometara udaljene od sjedišta EU. Tu migranti stoje u dugim, nepreglednim redovima kako bi podnijeli zahtjev za azil, ili što brže otputovali u Francusku ili Veliku Britaniju. Mnoge izbjeglice iz Afrike koji spavaju na briselskoj Željezničkoj stanici „Sjever" ili u neposrednoj blizini Maximilian parka, tvrde da dolaze iz Italije. Oni su u Brisel došli autobusom, automobilom ili vozom preko Austrije, Njemačke i Francuske - protivno svim pravilima Dublinskog sporazuma. Zapravo su oni, po evropskim pravilima i propisima, u Italiji morali podnijeti zahtjev za azil. Sistem, koji EU do sada uzaludno pokušava reformirati, ne funkcionira.

To je prepoznao belgijski ministar unutrašnjih poslova Jan Jambon iz nacionalističko-konzervativne stranke N-VA. On želi da preduzme oštrije mjere protiv migranata koji ilegalno borave u Belgiji. U maju je došlo do tragičnog incidenta, kada je belgijska policija otvorila vatru na jedno vozilo s ilegalnim migrantima iz Iraka. Tom prilikom je smrtno stradala dvogodišnja djevojčica. Na prošlim izborima 2014. godine je N-VA, koja se može opisati kao populistička partija, dobila nagli porast glasova što je rezultiralo njenim prvim ulaskom u vladajuću koaliciju.

Stranke, kritične prema migrantima, niču u mnogim zemljama EU

Belgija samo pokazuje kakav je trend u Evropi. "Izbjeglička ili migrantska kriza" je u mnogim zemljama EU uticala na stvaranje jakih desno-populističkih opozicionih stranaka, kao što se može vidjeti u Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj i Njemačkoj. U nekim državama, desničarski populisti su postali dio vlasti, kao u Belgiji, Finskoj, Austriji i Grčkoj. U velikom broju zemalja EU, populističke stranke u cjelini čine vladu, kao u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i odnedavno u Italiji. Za Stefana Lehnea, eksperta za evropska pitanja u Carnegie fondaciji u Briselu, jasno je da je migrantska kriza postala dio poslovnog modela populističkih stranaka. "Oni su pronašli temu kojom mogu da probude  emocije koje opet dovode do jake polarizacije. Zato oni ne odustaju od ove teme", kaže Stefan Lehne u intervjuu za DW.

Lider šefa kluba poslanika desnih populista u Njemačkoj, Aleksandar Gauland, (Alternativa za Njemačku AfD), je 2015, kada je izbjeglička kriza kulminirala, protok izbjeglica ocijenio "pravim darom" za njegovu stranku. Sada je njegova partija „Alternativa za Njemačku" najveća opoziciona stranka u njemačkom Bundestagu. U nekim njemačkim regijama na istoku, AfP je sudeći po anketama, politička stranka broj 1.

"EU pred ambisom"

Potpredsjednik Evropske komisije u Briselu Frans Timmermans zabrinut je da osnaženi desničarski populisti i neriješeno pitanje migracija ne dovodi samo do krize vlade u Njemačkoj, već i da ugrožava jedinstvo EU. "Ako bacite pogled na posljednjih nekoliko godina, onda su migracije tema koja je EU dovela pred ambis. Migracije igraju ključnu ulogu u svakoj zemlji članici, bez obzira o kojoj i kakvoj je zemlji riječ", rekao je Timmermans u utorak prošle sedmice u Evropskom parlamentu. On se zalaže za to da zemlje svoje nacionalne interese stave u drugi plan i da prvenstveno pokažu solidarnost. "Samo na evropskom nivou se može naći sveobuhvatno i održivo rješenje."

U međuvremenu mnoge vlade, koje stoje pod uticajem desnih populista, ne vjeruju u zajedničko rješenje, smatra bivši diplomata Stefan Lehne iz Fondacije Carnegie. "Nesposobnost EU da riješi ovo pitanje dovela je do renacionalizacije (zemlje rješavaju pitanja pojedinačno i gledaju na njih kao na nacionalno pitanje). Najveći broj populista i većina stranaka koje su protiv migranata su apriori i protiv Evropske unije. Stoga zemlje EU stalno posežu za nacionalnim mjerama, kontrolom granica, podizanjem zidova i ograda od čelične konstrukcije i bodljikave žice. Napredak u ovoj oblasti u jednom takvom političkom okruženju postao je nešto što je teško ostvarivo."

Stoga je nada njemačke kancelarke da do samita EU krajem juna pregovorima dođe do rješenja, vjerojatno iluzija. Ona je u jednoj televizijskoj emisiji na njemačkoj televiziji izjavila: "Ako Evropi to ne uspije, ona je u opasnosti."

Merkel pod snažnom kritikom

Angela Merkel poziva na koordiniranu akciju i na bilateralne sporazume, koje su zemlje članice EU sklopile jedna sa drugom ali i na stvaranje zajedničkog Evropskog ureda za dodjelu azila, koji bi na zajedničkim vanjskim granicama trebao donositi odluke. EU mora bez obzira na jake populističke tendencije, rekla je kancelarka, odgovoriti na sljedeća pitanja: "Da li smo dovoljno jaki da se pobrinemo za promjenu situacije tamo odakle ti ljudi dolaze - prije svega na afričkom kontinentu? Da li smo u stanju okončati  građanski rat u Siriji, gdje su milioni ljudi još uvijek u bjekstvu? Da li bismo se trebali pobrinuti da otvaramo izbjegličke kampove u blizini zemalja iz kojih ti ljudi bježe? Niko ne napušta svoju zemlju bez razloga. I da li smo u situaciji da imamo i ispoštujemo iste procedure?

Ne samo od strane opozicije u Berlinu, već i u nekim drugim zemljama kao što su Mađarska i Poljska, kancelarka je optužena da je 2015. godine prihvatom skoro milion izbjeglica u Njemačku, napravila veliku grešku. „Ona sada mora snositi posljedice", izjavio je  predsjednik kluba poslanika AfD Aleksandar Gauland u martu u Bundestagu. "Niko u Evropi ne želi snositi posljedice ove politike. Poljaci, Mađari, Česi i Slovaci s pravom kažu: ako gospođa Merkel dovodi ljude u Njemačku, to se nas ne tiče. Ali mi ih nismo pozvali. Mislim da su te države i političari u pravu."

Problem od jučer?

Od 2015. godine, broj izbjeglica i migranata koji dolaze u Grčku, Italiju i Njemačku naglo je pao za oko 75 procenata. Politika prema migrantima se promijenila, ali populističke partije i vlade i dalje izazivaju osjećaj kod naroda da su granice preplavljene izbjeglicama. Zašto? Stefan Lehne iz Carnegie fondacije objašnjava: "Očigledno je potrebno neko vrijeme dok se takav traumatski šok prebrodi. Osim toga on se pokazao kao politički jako efektivan. Očito je da djeluje ne samo mjesecima već godinama, što je posljedica neizvjesnosti i nesigurnosti koju je prouzrokovao. 

Na pitanja, o kojima se sada spori u EU i Njemačkoj, odgovori su djelimično pronađeni. Sedam država, uključujući Njemačku i Belgiju, ponovo su uvele graničnu kontrolu na pojedinim punktovima. Migrante odavno vraćaju sa francusko-talijanske, belgijsko-francuske i austrijsko-njemačke granice. Međutim, bez obzira na relativno mali broj izbjeglica, stanovništvo ima utisak da je migracija izvan kontrole, kaže Stefan Lehne. "Nevjerovatna je fokusiranost na ovu temu. Mislim da na većinu ljudi u Austriji ili Njemačkoj prisustvo izbjeglica ili migranata ne utiče direktno. Međutim, medijska fokusiranost čini to pitanje nevjerovatno virulentnim."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android