1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Porast nasilja prema prosvjetnim radnicima

Peter Hille
27. oktobar 2020

Vrijeđaju ih, na internetu su izloženi blaćenju, na časovima im prijete. Svakodnevnica mnogih nastavnika i profesora u školama u Njemačkoj je često neprijatna. Poslije ubistva u Parizu i u Njemačkoj se diskutuje o tome.

https://p.dw.com/p/3kS3h
Deutschland Gewalt gegen Lehrer Symbolbild
Foto: Maurizio Gambarini/dpa/picture-alliance

Ginter Ferber predaje njemački. Njegov radni dan je bio pri kraju kada su se dva učenika posvađala. Jedan od njih je uzeo skalpel, koji je bio upotrebljavan na nastavi likovne umjetnosti i skočio prema školskom drugu, urlajući da će ga ubiti. Ferber se instiktivno postavio između dva učenika: “Učenik me je napao sa skalpelom u ruci. On se toliko izbezumio da je morao da ubode bilo koga”.

Nasilje u svakoj trećoj školi

Ferber kojem zbog njegove bezbjednosti ne navodimo pravo ime, samo je lakše povređen. Trebalo mu je nekoliko minuta da umiri učenika: “To više nije bio mali učenik, mi smo u srednjoj školi. Situacija je bila ekstremna”. 

Nastavno osoblje je izloženo raznim vidovima nasilja
Nastavno osoblje je izloženo raznim vidovima nasiljaFoto: Thomas Imo/photothek/Imago Images

Da li je ovaj slučaj u Porajnju izuzetak? Udo Bekman, predsjednik Saveza za obrazovanje i vaspitanje  (VBE), po brojnosti drugog njemačkog sindikata prosvetnih radnika, kaže da nije. Njegov sindikat je sproveo istraživanje u 1300 škola:

“Slika je jednoznačna. U poslednjih pet godina je znatno više nastavnog osoblja u školama koje je izloženo uvredama, psovkama, prijetnjama i mobingu”. On navodi i podatak da je nastavno osoblje pretrpjelo fizičke napade u savkoj trećoj školi.

Šok poslije napada u Parizu

„Fenomen nasilja prema nastavnom osoblju ne može da se predstavlja kao mali”, kaže Bekman i dodaje: “Ministarstva moraju da statistički prate i objavljuju nasilne izgrede. A prije svega tražimo od ministra da stane iza nastavnog osoblja i da ih tako i psihološki i pravno podrži u ovakim slučajevima, a ne da pokušaju da to svedu na privatni problem ljudi pogođenih nasiljem”. 

On zahtijeva i više stručnog usavršavanja u oblasti prevencije nasilja i mobinga, veću podršku ostalih profesija kao što su psiholozi i socijalni radnici. Tema nasilja prema nastavnom osoblju je ponovo privukla pažnju javnosti nakon nedavnog ubistva francuskog profesora istorije Samuela Patija, kojem je mladić optužen kao islamski terorista odsjekao glavu na ulici. Pati je na nastavi pokazivao karikature proroka Muhameda, kako bi sa svojim učenicima diskutovao slobodu mišljenja i izražavanja.

Nastavnička autocenzura?

Psihološkinja i bivša poslanica njemačkih socijaldemokrata, Lale Akgun, kaže: “To je nevjerovatno zlodjelo. Tako nešto ne može potpuno da se isključi i u Njemačkoj. Ali zar moraju prvo da ubiju profesora da bi se tako nešto tematizovalo?”

Ona smatra da bi trebalo da se diskutuje o tome šta je zadatak škole: “Ja vidim kao zadatak prije svega prenošenje vrijednosti i stvaranje svjesnih ljudi”, kaže ona. Akgun kaže da tinejdžeri sa patrijarhalnom, a često i vjerskom slikom svijeta često žele da to izbjegnu i da potisnu raznolikost mišljenja u razredu”.

Ona dodaje da nastavno osoblje dijelom doživljava skandalozne stvari, mobing i prijetnje: “Tako se stvara atmosfera straha”, kaže Akgun i dodaje da to vodi ka izbjegavanju određenih tema, da bi se izbjegla opasnost. 

Doživljavaju skandalozne stvari
Doživljavaju skandalozne stvariFoto: Imago Images/imagebroker

Ustav na nastavnom planu i programu

Kao profesor u opštoj srednjoj školi Ginter Ferber drukčije to doživljava: “To ne odražava svakodnevni rad u školi da neki nastavnici ili profesori ne tematizuju neke sadržaje jer se osjećaju ugroženim od nekih snaga”. On predaje i filozofiju. “To spada u moj svakidašnji posao, da pustim suprotstavljena mišljenja da se sukobe, kako bi moglo doći do razmjene”.

On kaže da je pri tome važno da nastavno osoblje stane iza slobode mišljenja i vjeroispovesti. “To je dio našeg Ustava i ta tema je dio nastavnog plana”, objašnjava Ferber. Ali ni on ne misli da je moguće isključiti i u Njemačkoj napad poput onoga u Parizu.

“U Njemačkoj smo već imali pucnjavu u školama. Mislim da postoji određena tendencija koja pogoduje pojavljivanju slučajeva nasilja u drastičnoj formi”. Feberu je važno da se u školama stvori atmosfera u kojoj ne bi mogli da uspijevaju mržnja i nasilje.

Nasilje na 35 stepeni celzijusa

„Generalno, to je kao pritisak u kotlu, kada ste u učionici sa 30 učenika, a napolje je možda 35 stepeni celzijusa – jasno je da će neko da se izbezumi”. 

Zato se on i njegove kolege zalažu za manje razrede, za više nastavnog osoblja, a posebno za više specijalnih pedagoga. “Tako se može smanjiti pritisak, inače može da izbije nasilje”.

Učenik koji je Ferbra napao skalpelom, privremeno je udaljen iz škole i mora da učestvuje na treninzima nenasilnog ponašanja. Ali Feber nije podnio prijavu kod policije. “Mi smo godinama zajedno sa tim učenicima, ne želimo da im naudimo, htjeli bismo da postignemo nešto za njih”, kaže on i dodaje da je naposljetku zbog toga izabrao tu profesiju. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android