Portugal traži nove mjere štednje

Portugal je dugo bio dobar primjer među državama EU koje je zahvatila kriza. 2011. godine je dobio finansijsku pomoć u iznosu od 78 milijardi eura i to uz obavezu da uvede drastične mjere štednje.

Međutim, sada je Ustavni sud odlučio da se moraju promijeniti četiri od devet odluka u paketu mjera štednje. Između ostalog se radi o smanjenju davanja za nezaposlene i regresu za državne službenike. Portugalski premijer Pedro Passos Coelho (Koeljo) i njegova konzervativna vlada su primorani da razmišljaju o alternativama. Povećanja poreza neće biti, premijer je već najavio uštede u oblasti socijalnih osiguranja, u zdravstvu, obrazovanju i javnim preduzećima.

Očekuju se protesti građana

Građani će vjerovatno ponovo izaći na ulice, međutim ekonomisti smatraju da je Koeljov plan jedino moguće rješenje. "Cilj je da se u zemlju vrati dinamika privrednog rasta", kaže u razgovoru za DW Jens Boysen-Hogrefe iz Instituta za svjetsku ekonomiju u Kilu. On kaže da je povećanje poreza kontraproduktivno i da troškovi moraju biti dodatno smanjeni.

Još uvijek je nejasno koliko tačno zbog sudske presude od ukupno pet milijardi eura, koje je trebalo uštediti u budžetu za 2013. godinu, više nije na raspolaganju. Sudeći po medijskim izvještajima, radi se od 900 miliona do 1,35 milijardi eura.

Hans-Joahim Bomer, generalni direktor Njemačko-portugalske privredno-industrijske komore kaže da je presuda zaista "korak unazad", ali "ne nokaut kriterij za vladu". To je bila "normalna, demokratska procedura“. Bomer, koji je 15 godina živio u Portugalu, ne vjeruje da će zbog toga pasti Koeljova vlada desnog centra, koju je inače podržao i portugalski predsjednik Anibal Cavaco Silva.

Čak i ako bude smjene vlasti, štednja se mora nastaviti

Čak i ako bi Portugal dobio novu vladu, po mišljenju ekonomskih stručnjaka, mjere štednje ne bi trebalo promijeniti. Konačno, zemlja se u maju 2011. godine obavezala da u periodu 2012. – 2014. uštedi od oko pet odsto bruto domaćeg proizvoda. U to vrijeme, na vlasti su bili socijalisti. Druge dvije glavne partije, konzervativci stranke PSD na čelu sa premijerom Koeljom i takođe konzervativna Narodna stranka PP, taj plan su podržale.

Socijalisti, koji su sada u opoziciji, ipak vrše pritisak na vladu, mada su oni bili ti koji su pregovarali o uslovima hitnih kredita. "Sada se već budi skepsa oko toga da li će Portugal naredne godine stvarno biti u stanju da se vrati na finansijska tržišta", kaže Boysen-Horgrefe. Takođe nije nevjerovatno da će trojka malo popustiti u svojim strogim zahtjevima.

Autori: Jennifer Fraczek / D. Roščić / M. Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić