Poskupljenja širom svijeta!

Pšenica, kukuruz, kafa i kakao - za neke ”zlata vrijedi”. Berzanski špekulanti i banke u skorije vrijeme ne trguju više samo virtualno sa vrijednosnim papirima ovih sirovina, već zaista otkupljuju njihove zalihe. Kada im zbog manjka ponude na svjetskom tržištu poraste vrijednost, špekulanti i banke koriste krizu i svoje zalihe prodaju po mnogo većim cijenama. Takav potez nedavno je povukao londonski Armadžaro Fond koji je za 780 miliona evra odjednom otkupio 241.000 tona kakaa.

Kakao je dostigao najveću cijenu u posljednjih 30 godina. Prvi čovjek Armadžaro Fonda, Entoni Vord (Anthony Word), kojeg sada zovu ”Čokoladni prst”, objašnjava: ”Mi smo se specijalizovali na kakao. Zaposlili smo stalnog meteorologa koji detaljno prati godišnja doba i sva kretanja u šumama i plantažama na kojim raste kakao. To je veoma važno, jer kada bi neočekivano došlo do mraza ili pretjerane toplote, izgubili bismo 10 odsto našeg profita.”

Zbog jedne opklade na berzi, ispašta cijelo čovječanstvo

Armadžaro Fond posjeduje 7 odsto od ukupne godišnje berbe kakaa u svijetu. Svojom zalihom kakaa, može da proizvede pet milijardi čokoladica. Bude li sljedeće berba kakaa loša, Armadžaro će odrediti njegovu cijenu na tržištu i prodajom svojih zaliha ostvariti ogroman profit. Tilo (Thilo) Bode iz njemačke Centrale za zaštitu potrošača potvrđuje legalnost ovakvog poslovanja.

Ocjenjuje, međutim, da zbog toga najviše ispaštaju potrošači i da se protiv takvog načina poslovanja vrijedi boriti. ”To mora da bude riješeno u okviru regulacije svjetskog finansijskog tržišta. Amerika sa predsjednikom Obamom na čelu je već učinila nekoliko koraka po tom pitanju, Evropljani još pregovaraju. To se mora što prije regulisati, jer nije ispravno da zbog nekoliko opklada na berzi, ispašta cijelo čovječanstvo.”

Siromašni najviše troše na hranu

U Njemačkoj je u julu zabilježena inflacija od 1,2 odsto. Stručnjaci predviđaju da će do septembra poskupiti čak jedna petina svih životnih namirnica. I pored najavljenog poskupljenja, Njemačka će i dalje ostati zemlja sa najnižim cijenama prehrambenih proizvoda u odnosu na druge evropske zemlje.

Tilo Bode komentariše: ”Nijemci za kupovinu životnih namirnica mjesečno potroše tek 15 odsto od svojih ukupnih mjesečnih prihoda. Poskupljenje nas neće odvesti u propast. Značajne posljedice osjetiće stanovnici nerazvijenih i siromašnijih zemalja koji, prema statistici, za kupovinu prehrambenih namirnica mjesečno moraju da izdvoje i do 80 odsto iz svog mjesečnog budžeta.”

Prema posljednjim ispitivanjima, broj ljudi u svijetu koji pate od gladi u 2008. godini povećan je za stotinu miliona.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić