180210 Fastenzeit

„Učini svome tijelu neko dobro, kako bi tvoja duša bila voljna stanovati u njemu." - Ova rečenica se pripisuje Svetoj Tereziji Avilskoj, mističarki iz 16. stoljeća. Rečenica prilično jasno opisuje o čemu se radi kad je post u pitanju: o čišćenju duše, pokori, o težnji za srećom. Onaj tko posti, pazi na sebe i pazi na druge.

Post poznaju skoro sve religije

Sama riječ post u biti znači "posmatrati" ili "biti ustrajan". U gotovo svim religijama se posti. Židovi poste na "Dan pomirenja", tzv. Yom Kippur, a muslimani za vrijeme ramazana. Kršćanska tradicija posta je vezana uz priču o Isusu Kristu, koji je 40 dana proveo u pustinji, gdje je bio sam i daleko od svih kušnji. Upravo u pustinji je Isus Krist, prema Novom zavjetu, imao susret s Bogom. Iris Macke iz ekumenskog društva "Druga vremena" objašnjava da se kršćani danas za vrijeme korizme također pripremaju za susret s Bogom. „Kako bismo se mogli na to koncentrirati, postimo. S druge strane je post dobar i za tijelo i dušu - ubaciti u manju brzinu i jednostavno gledati što to zapravo čini život," kaže Iris Macke.

Neki se odreknu cigareta, drugi televizije, a treći se odlučuju za "povratak prirodi"

Od 4. stoljeća kršćani svjesno poste za korizmu - vrijeme između Pepelnice i Uskrsa. Time simbolično prate Isusa Krista na njegovom križnom putu. Kako će postiti i čega će se pritom odreći, to ovisi o vlastitim navikama. Neki se odreknu alkoholnih pića i cigareta, drugi se odreknu televizije, treći pak odlučuju da će više izlaziti u prirodu za to vrijeme, baviti se sportom ili svakog jutra čitati po jedan psalam. Iza svih tih nastojanja se kod mnogih krije želja približavanja Bogu. Tijelo i dušu povezati - za vrijeme korizme vjernici to pokušavaju. Ne isključivo zbog toga da u nečemu ustraju ili da nekomu nešto dokažu, nego jednostavno da očiste dušu i tijelo.

Autori: Matthias Lemme / Marina Martinović

Odg. urednik: Azer Slanjankić