Potrebno više civilne hrabrosti u borbi protiv neonacista

Merkiše odercajtung smatra da je teško spriječiti desničarske mreže u zatvorima, a kao razlog navodi: „Zatvorenici imaju više nego dovoljno vremena da dok sjede u zatvoru između sebe razmjenjuju nove strategije. A i ova trenutna radost zbog postignutog uspjeha je samo djelimična jer je i uspjeh djelimičan. Naime, to što je otkriveno da postoji mreža neonacista i u zatvorima će samo dovesti do toga da oni sada pronađu nove kanale. A desničarima u zatvorima je jako stalo da pripadnike svoje zajednice drže dalje od zatvorskih zidina“, zaključuje Merkiše odercajtung.

Povodom neonacističke mreže u njemačkim zatvorima, list Velt komentariše kako je dobra stvar to što oni koji iz zatvora pišu pisma svojim prijateljima skoro da ne predstavljaju opasnost po ljude i pravnu državu, a loša to što se neonacisti moraju posmatrati kao opasni čak i kada su u zatvoru.

„No, od pokušaja da naprave mrežu u zatvorima, potresnija je činjenica kako se neonacisti predstavljaju u javnosti. Jer, desno-radikalnih istupa ima na mnogim mjestima u zemlji. A onaj ko ih želi pobijediti ne smije da okreće glavu od njih. Bilo da su okupljeni oko stranke NPD ili ne, svaki nastup njihovih političara je skandal. Zabrana NPD-a bi vrlo malo pomgla. U toj borbi se zahtijeva više demokratije i više civilne hrabrosti, a manje ravnodušnosti prema mržnji“, jasno poručuje taj list.

Slovenija Alenke Bratušek hoće da štedi, ali hoće i privredni rast

Listovi na njemačkom jeziku se bave i najnovijim saopštenjem Evropske komisije. Frankfurter algemajne cajtung piše kako u Briselu raste strah da vlada u Ljubljani igra na vrijeme, što može ostaviti teške posljedice po tu zemlju. „Sloveniji bi već u junu moglo biti potrebno 100.000 evra kojima bi trebalo rekapitalizovati tri glavne banke“, piše njemački dnevnik Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) i dodaje: „Možda u Ljubljani još uvijek nisu svjesni koliko je situacija ozbiljna. A to bi bila njena sopstvena grška, kao što je prethodno pogriješila i vlada na Kipru. Nova slovenačka ljevičarska vlada prije nekoliko nedjelja je i dobila povjerenje građana tako što je najavila da neće sprovoditi mjere štednje koje je započela prethodna konzervativna vlada Janeza Janše“, piše list.

Karl-Peter Švarc u svom komentaru u istom listu piše: „Da li će Slovenija uskoro morati da potraži pomoć u Fondu za spas evra, ne zavisi toliko od finansijskih tržišta koliko od njene vlade. Konzervativcu Janezu Janši, koji je predvodio prethodnu vladu, 2012. je pošlo za rukom da mjerama štednje i reformama spasi zemlju od bankrota. Njegova vlada je uspjela da nova zaduženja smanji sa 6,4 na 3,6 procenta, a u ovoj godini deficit je trebalo da padne i ispod tri procenta. Nova premijerka Alenka Bratušek se bori protiv ovih mjera uz devizu: 'Štednja da, ali ne nauštrb privrednog rasta' - i na taj način pokušava da uspostavi novu ekonomsku politiku. No, to je čista zabluda“, komentariše Švarc.

Katinj - Smolensk

Berlinski Tagescajtung (TAZ) piše o jučerašnjem podsjećanju na stradanje bezmalo cjelokupnog poljskog političkog vrha u avionskoj nesreći u Smolensku u Rusiji prije tri godine. Veliki broj Poljaka izašao je na ulice kako bi odao počast stradalom predsjedniku Lehu Kačinjskom, njegovoj supruzi i još 94 člana tadašnje poljske vlade i članova posade.

„Katastrofa sa velikim brojem stradalih je užasna, ali laži vlade nakon toga su još gore. Ja sam izgubio povjerenje u naše političare“, priča jedan mladi Poljak, prenosi TAZ.

„Tri godine nakon pada aviona pri gustoj magli 52 odsto Poljaka se pita da li su zaista upravo ta gusta magla i ogromne greške pilota doveli do smrti svih putnika i članova posade. A to su međutim, nezavisno jedna od druge, utvrdile i ruska i poljska istražna komisija koje su radile na ispitivanju uzroka pada aviona. No, ipak više od polovine građana Poljske u najnovijoj anketi smatra da na najvažnija pitanja nisu dati odgovori.

Sjećanje na stradale u Smolensku Poljaci ove godine obilježavaju tri dana, a posebno aktivan je brat poginulog predsjednika, desničar i nacionalista, Jaroslav Kačinjski koji i dalje smatra da sadašnja vlada ima umiješane prste u smrt Poljaka u Rusiji. Ne smije da nedostaje ni poređenja sa masakrom u Katinjskoj šumi, kada su odmah po početku Drugog svjetskog rata ruske tajne službe strijeljale hiljade poljskih rezervnih oficira i vojnika. Oko 200 demonstranata u srijedu (10.4.) je u Varšavi protestovalo ispred ruske ambasade noseći transparente 'Hoćemo istinu!' i 'Katin – Smolensk'“, prenosi Tagescajtung.

List komentariše da ne samo da su desničarski političari izgubili kompas u magli teorije zavjere već se to dogodilo i Katoličkoj crkvi u Poljskoj. „Sveštenici već danima u svojim molitvama mole Boga da razriješi katastrofu u Smolensku. Oni obećavaju vjernicima da će istina uz njegovu pomoć izaći na svjetlost dana“, piše berlinski dnevnik.

Autor: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović