Povećanje stope PDV-a pogubno za ekonomiju i građane

Analitičari tvrde da ni mnogo razvijenije privrede ne bi mogle podmiriti potrebe glomaznog administrativnog aparata kakav je bosanskohercegovački. Prema ocjeni zamjenika ministra finansija BiH Fuada Kasumovića, deficiti u budžetima na svim nivoima dostižu skoro milijardu KM. „Vlast se radije opredjeljuje za zaduživanje, nego za reforme kojima bi pokrila gubitke“, tvrdi Kasumović.

„Ako ne želi reforme, vlast u BiH će morati ići u dva pravca. Jedan je produženje ugovora sa MMF-om (Međunarodnim monetarnim fondom), što će biti veoma teško jer će MMF tražiti razne uštede, a drugi je povećanje stope PDV-a (Poreza na dodanu vrijednost)“, kaže Kasumović.

Moguće povećanje stope PDV-a najavio je federalni ministar finansija Ante Krajina. Iako Krajina nije govorio o procentima, Kasumović kaže da vlasti razmišljaju o povećanju stope PDV-a sa 17 na 23 posto.  Povećanje stope PDV-a pokrenulo bi lavinu poskupljenja što bi,  upozoravaju analitičari, najviše pogodilo građane BiH koji ne uživaju privilegije administrativnog aparata.

Zabrinuti građani najavljuju proteste

„To ne bi bilo dobro. Samo bi povećalo broj siromašnih u BiH“, tvrdi E.K. iz Sarajeva. M.H. iz Sarajeva svjesna je da bi povećanje stope PDV-a dovelo do masovnog poskupljenja proizvoda. Tvrdi da bi to bio loš potez „posebno ako se zna da građani BiH 50 posto plate potroše na najosnovnije životne potrebe“, dok Sarajlija F.H. smatra da je „vrijeme za proteste“.

Direktor sarajevskog Instituta za strateška ekonomska istraživanja Anton Jekauc uporedio je povećanje stope PDV-a sa „gašenjem požara kerozinom“. „To je način razmišljanja ljudi koji nemaju nikakvu viziju izlaska iz postojećeg stanja i koji ne brinu za posljedice da bi ostvarili sopstveni interes“, rekao je Jekauc za portal Sarajevo-x.com. 

Igor Gavran: „Nastavak promašene politike“

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran smatra da bi povećanje stope PDV-a imalo izrazito negativan uticaj na privredu i standard stanovništva. „Bio bi to nastavak promašene politike da se budžetski deficiti pokrivaju novim zaduženjima ili novim opterećenjima građana i privrede. To bi, nezavisno od recesijskih kretanja, BiH vodilo u dalje ekonomsko propadanje“, smatra Gavran. 

Prethodna vlast u BiH nije poslušala savjet MMF-a da se raniji višak prihoda od poreza (prema nekim procjenama, u periodu od 2005. do 2008. godine ostvaren je višak od blizu dvije milijarde KM) namijeni kapitalnim ulaganjima. Novac je, kako tvrde analitičari, potrošen na povišice plata, regrese, vozne parkove te druge troškove administracije i vlasti.

Autor: Samir Huseinović    

Odgovorna urednica: Marina Martinović