1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Povjerljivi" dokumenti bili javna tajna

17. juni 2009

Suđenje Florans Hartman biće nastavljeno 1. jula. Hartmanova je optužena zato što je u knjizi "Mir i kazna" objavila da je Haški tribunal skrio od javnosti dokumente od velikog značaja za proces "BiH protiv Srbije".

https://p.dw.com/p/IPOV
Florans Hartman je optužena za nepoštivanje Haškog sudaFoto: ICTY

Ti dokumenti su zapisnici sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane Savezne Republike Jugoslavije, održanih u vrijeme rata, koji su, prema Hartmanovoj, "direktni dokazi o umiješanosti Srbije u rat u Bosni i masakr u Srebrenici". Francuska novinarka i bivša glasnogovornica tužilaštva Haškog tribunala Florans Hartman (Florence Hartmann) nije citirala povjerljive zapisnike; optužena je samo zato što je otkrila da postoji odluka Tribunala da oni dobiju status stroge povjerljivosti.

Nataša Kandić: O dokumentima se raspravljalo i ranije

Svjedokinja odbrane Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo, danas je rekla da su ti "povjerljivi" zapisnici bili javna tajna i tema novinskih napisa i debata u Beogradu.

"Bili smo zapanjeni tom optužnicom, zato što smo mi o sadržaju te sporne odluke raspravljali godinama unazad, zato što je bilo poznato da postoje ti transkripti, ti zapisnici Vrhovnog saveta odbrane, čiji određeni delovi su bili zatamnjeni. Knjiga Florans Hartman pojavila se u štampi mnogo kasnije nego priče o tome u medijima".

I Srbija pohvalila stavljanje oznake « povjerljivo » na spise

Milosevic und seine Generäle
Milošević i njegovi generali: Skriveni dokumenti navodno dokazuju vezu Generalštaba u Beogradu sa zbivanjima u SrebreniciFoto: AP

Međutim, zbog odluke Haškog tribunala zapisnici su ostali nedostupni Međunarodnom sudu pravde u sporu BiH protiv Srbije i nisu mogli biti upotrebljeni kao dokaz o direktnoj umiješanosti Srbije u masakru u Srebrenici.

"To se uopšte nije skrivalo. To je čak bilo vredno hvale, to su svi u Srbiji hvalili, tu strategiju nove vlasti. I kada je bilo kritika iz redova organizacija za ljudska prava, uvijek je bilo odgovora da se država mora štititi, pa makar i Miloševićeva država. Nije se uopšte skrivala potreba da se Srbija zaštiti od toga da se pred sudom iznesu dokumenti da je Srebrenica izvedena uz neposredno učešće regularnih formacija iz Srbije. Svi su znali da nema Vojske Republike Srpske bez vojske Savezne Republike Jugoslavije," rekla je Nataša Kandić.

Poznato je da je Međunarodni sud pravde u februaru 2006. proglasio Srbiju odgovornom što nije spriječila genocid u Srebrenici, ali ne i da je učestvovala u njemu. Možda bi bilo drugačije da su dokumenti koje je Haški tribunal stavio pod pečat bili predočeni i sudijama najvišeg suda Ujedinjenih nacija. Florans Hartman je optužena što je ukazala na to.

U dva dana suđenja tužilac je izveo dva svjedoka, dokazujući da je smišljenim i namjernim otkrivanjem povjerljivih odluka Artmanova ometala sprovođenje pravde. Odbrana, koja je takođe izvela dva svjedoka, tvrdila je da je ona samo profesionalno obavljala svoju dužnost informisanja javnosti. Preostalo je još da obe strane održe završne riječi na zasjedanju zakazanom za prvi juli.

Autor : Dževad Sabljaković

Odg. urednik : Azer Slanjankić