Pozajmljivanje majke kažnjivo u Njemačkoj

Mnogo njemačkih parova koji ne mogu da imaju djecu, upuštaju se u jednu avanturu: putuju u Ukrajinu ili neku drugu zemlju i tamo angažuju „pozajmljene majke“. Razlog za to je što je u Njemačkoj ovako nešto zabranjeno. Bilo da je riječ o implantaciji embriona u pozajmljenu majku, o njenoj direktnoj inseminaciji spremom budućeg oca, ili o unošenju oplođene jajne ćelije u njenu matericu, Zakon o zaštiti embriona zabranjuje svaku intervenciju te vrste. Ukoliko do takve intervencije dođe, predviđena je kazna za ljekare i to do maksimalno tri godine zatvora ili novčana kazna.

U njemačkom pravu je dugo postojalo pitanje: koja osoba se smatra majkom djeteta ukoliko i pored zabrane dođe do korišćenja usluga pozajmljene majke? To pitanje je riješeno 1997. godine uvođenjem novog paragrafa u Građanski zakonik. U njemu piše: majka jednog djeteta je žena koja ga je rodila. I zaista, u zemljama gdje ova procedura nije zabranjena, zabilježen je značajan broj slučajeva u kojima su pozajmljene majke razvijale i majčinska osjećanja, tako da na kraju nisu bile spremne da se rastanu od djeteta koje su nosile. To samo ide u prilog njemačkim pravnim odredbama.

Pozajmljeno majčinstvo nema posljedice po dijete

S druge strane, u malobrojnim naučnim izvještajima o ovoj temi do sada nisu primjećene nikakve negativne posljedice pozajmljivanja majke, ni po dijete ni po par koji je pozajmljenu majku angažovao. Naprotiv, u životu takvih parova preovladava osjećanje sreće zbog ispunjenja jednog velikog i žarko željenog cilja. Psiholog Margit Koler smatra da nedostatak mogućnosti da se taj cilj ispuni izuzetno negativno utiče na životne stavove i raspoloženje parova. „Parovi na taj način gube optimizam, njihov život se boji jednom gorčinom, i to nije dobro za njihovu budućnost“, kaže Kolerova.

Zanimljivo je i da u Evropi postoje velike razlike kada je riječ o ovoj proceduri. Postoje zemlje u kojima je ona dozvoljena, poput Holandije, gdje radi čak i jedan centar za pozajmljeno majčinstvo. Iako su susjedi, Holandija i Njemačka na ovaj problem gledaju sasvim suprotno. Teško je vjerovati da će problem biti u doglednoj budućnosti riješen nalaženjem jedinstvenog riješenja za čitavu EU.

Autor: Saša Bojić

Odg. urednik: Senad Tanović