"Pravila puta" za generala Divjaka

"Haški tribunal nikad nije optužio Jovana Divjaka i nikakav sudski postupak nije pokrenut protiv njega," izjavio je Frederik Svinen (Frederick Swinnen), savjetnik glavnog tužioca Tribunala. On je dodao da su 2002. vlasti Republike Srpske dostavile dosije o događajima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu deset godina ranije - 2. i 3. maja 1992. - u kojem se, kao osumnjičeni, pominje i general Divjak. Tužilaštvo Haškog tribunala, međutim, u tom materijalu nije našlo dokaze o bilo kakvoj njegovoj krivici.

Savjetnik glavnog tužioca Tribunala pomenuo je da je Tužilaštvo odmah po okončanju rata u Bosni i Hercegovini izrazilo zabrinutost zbog mogućnosti politički motivisanih i proizvoljnih hapšenja pod optužbom za ratne zločine. Da bi se to spriječilo, Rimskim sporazumom od 18. februara 1996. utvrđen je postupak "Pravila puta", kojim su regulisana hapšenja i podizanje optužnica pred nacionalnim sudovima protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine.

I Divjak među 6.000 dosijea, ali nije bilo dokaza

Po "Pravilima puta", ni jedna osoba u Bosni i Hercergovini nije mogla biti uhapšena pod optužbom za ratne zločine prije nego što Tužilaštvo Haškog tribunala ne utvrdi da li su dokazi vjerodostojni. Tužilaštvo je, dakle, imalo zadatak da razmotri dostavljenu dokumentaciju i dokaze policije i pravosudnih organa oba entiteta BiH i utvrdi da li ima dovoljno osnova za pokretanje postupka. Bez odobrenja Tužilaštva iz Haga ni jedna osoba u Bosni i Hercegovini nije se smjela uhapsiti niti se protiv nje mogla dići optužnica.

Savjetnik glavnog tužioca Tribunala je potvrdio da je među blizu 6.000 dosijea, dostavljenih Haškom tribunalu između 1996. i 2004, do kada su "Pravila puta" bila na snazi, bio i onaj penzionisanog generala Jovana Divjaka. Službe tužilaštva su od jula 2002. do juna 2003. godine temeljno proučile svaki detalj spisâ, dokumenatâ i informacijâ koje su im predočene, i utvrdile da "nema dovoljno dokaza koji bi, po međunarodnim standardima, pružili razuman osnov za vjerovanje da je Jovan Divjak, mogao počiniti teške povrede međunarodnog humanitarnog prava".

Haški sud ne komentariše hapšenje

Dosije Jovana Divjaka, koji su Haškom tribunalu dostavile vlasti Republike Srpske, vraćen je u julu 2003. godine Državnom tužilaštvu Bosne i Hercegovine, u čiju nadležnost je u oktobru 2004. prešla i sâma procedura ustanovljena "Pravilima puta".

Savjetnik glavnog tužioca Frederik Svinen je naglasio da je haško tužilaštvo svoj sud da nema dokaza o krivici Jovana Divjaka donijelo na osnovu dokumentacije koju je dobilo od Republike Srpske još 2002. Prame tome Haški tribunal "ničim nije involviran u Divjakovo hapšenje 3. marta ove godine niti je u situaciji da ga komentariše", rekao je Svinen.

Jovan Divjak je u septembru 2007. u Haškom tribunalu bio svjedok na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba Armije BiH Rasimu Deliću, a prije i poslije toga putovao je posvud po svijetu kao osnivač udruženja "Obrazovanje gradi BiH". Hapšenje Divjaka u Beču ponovo aktuelizira pitanje političke motivisanosti i proizvoljnosti hapšenjâ pod optužbom za ratne zločine, zbog čega je Tribunal prije 15 godina usvojio "Pravila puta".

Autor: Dževad Sabljaković, Hag

Odg. Urednik: Svetozar Savić