Predah za Papandreua

Novi ministar finansija Evangelos Venizelos važi kao političar broj dva među grčkim socijalistima, a broj dva postaće i u refomisanoj vladi u Atini - preuzeće, naime, i funkciju vicepremijera.

Dosadašnji ministar finansija Jorgos Papakonstantinu je, doduše, uživao ugled u međunarodnim finansijskim institucijama, ali je bio nepopularan u narodu. On stoji iza većine drakonskih mjera štednje protiv kojih već nedjeljama demonstriraju građani ove države. Papakonstantinu je smanjio plate u javnim službama i već nekoliko puta povećavao porez na dodatnu vrijednost. Bili su to preduslovi da bi Grčka od MMF-a dobila kredite. Papakonstantinu će u reformisanoj vladi navodno dobiti mjesto ministra za ekologiju.

EU i MMF čine sve da spriječe bankrot

I dok se Papandreu bori sa gubitkom podrške čak i u vlastitoj stranci, EU i MMF imaju namjeru da mu barem daju vremena za predah. Pretpostavlja se da će naredna tranša kredita Grčkoj u iznosu od 12 milijardi eura biti isplaćena i prije nego što ova zemlja usvoji nove mjere štednje, koje su ustvari preduslov za dalju pomoć. Bez ove tranše kredita bi Grčkoj prijetila insolventnost već tokom narednog mjeseca.

Evropski komesar za monetarnu politiku Olli Rehn (Oli Ren) je izjavio kako bi ministri finansija EU već tokom predstojećeg sastanka u nedjelju i ponedjeljak (19. i 20.6.) trebalo da odobre ovu isplatu. Tek 11. jula će se odlučivati o dodatnom paketu pomoći za Grčku. "Na taj način izbjegavamo scenario prema kojem bi Grčka bankrotirala", izjavio je Rehn.

Ko plaća račun?

Zahvaljujući tome bi na vremenu dobila ne samo vlada u Atini, nego i vlada u Berlinu. Njemačka pokušava da u novom paketu pomoći za Grčku otvori mogućnost za to da se u akciju uključe i privatne banke i osiguravajuće kompanije. Njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble (Volfgang Šojble) želi da spriječi da sav teret pomoći padne na leđa poreskih obveznika u evropskim zemljama. Njemačka bi, kao najveća privredna sila Evrope, morala da preuzme garancije za najmanje petinu dugova Grčke.

Francuska se, međutim, protivi reprogramiranju dugova po "njemačkom receptu", koji podrazumijeva da privatne banke produže rokove u kojima bi Grčka trebalo da vrati dugove. Razlog za to leži u činjenici da francuske banke imaju u trezorima velike količine grčkih državnih obveznica.

U međuvremenu je premijer Grčke Papandreu potvrdio da nema namjeru da podnese ostavku. On će se i dalje boriti da svoju zemlju izvuče iz krize, naglasio je.

Autori: Julia Elvers-Guyot/Christian Walz/Azer Slanjankić

Odg. ur.: Marina Martinović