1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Predsjedničke „muke“ s Miloradom Dodikom

Samir Huseinović
11. oktobar 2018

Milorad Dodik će u Predsjedništvu insistirati da BiH prizna „ruski“ Krim. Najavio je „preispitivanje ambasadorskih imenovanja“ i traži povratak „izvornom Dejtonu“. Kako će funkcionirati Predsjedništvo s Dodikom?

https://p.dw.com/p/36L5z
[No title]
Foto: Klix.ba

U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine (BiH) i ranije je bilo opstrukcija i razlika u stavovima, ali one nikada nisu toliko isticane kao što je to slučaj nakon općih izbora 2018. godine. Aktuelni predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Milorad Dodik najavio je da će kao član Predsjedništva BiH tražiti da Sarajevo prizna ukrajinski poluotok Krim kao sastavni dio Ruske Federacije. Time je izazvao skandal i prije preuzimanja dužnosti u državnom Predsjedništvu. Ambasada Ukrajine je njegovu namjeru ocijenila kao „neprijateljski čin“ koji nanosi štetu odnosima dviju država i škodi autoritetu BiH u međunarodnoj zajednici.

Predsjedništvo BiH nadležno je za vođenje vanjske politike pa bi opstrukcije i skandali u tom procesu mogli izazvati krizu u BiH, ali i izvan njenih granica. Članovi Predsjedništva imaju različite stavove o mnogim međunarodnim pitanjima, poput odnosa Srbije i Kosova, te prilika na Bliskom istoku. Zato je predviđeno da se odluke donose konsenzusom i da se u slučaju preglasavanja članovi Predsjedništva mogu pozvati na princip zaštite „vitalnog nacionalnog interesa".

Predsjedništvo će „jako teško" funkcionirati

Bivši ambasador BiH u Francuskoj i dobar poznavatelj međunarodnih prilika Slobodan Šoja misli da će Predsjedništvo BiH u novom sazivu zbog „izrazito oprečnih" stavova „jako teško" funkcionirati, ali da svađe novih članova kolektivnog šefa države neće prouzrokovati velike štete. „Donošenje odluka konsenzusom može spriječiti štetne inicijative, bilo da one dolaze od Milorada Dodika ili nekih drugih članova Predsjedništva. Moram biti iskren i dodati, iako je to surova realnost, da je glas BiH u međunarodnim odnosima gotovo nevažan. Bojim se da bi naredne četiri godine u Predsjedništvu mogle biti potrošene u besmislenim i isceniranim svađama čiji ishod na vanjskopolitičkom planu neće imati nikakvog uticaja. Osim toga, sve krize u BiH svjesno su prouzrokovane jer se od toga u ovoj zemlji živi", kaže Šoja za Deutsche Welle.

Kako je Predsjedništvo zaduženo za imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH, Milorad Dodik je najavio da će preispitati „loša ambasadorska imenovanja“. „Sve i jedan će morati podnijeti ostavku istog trenutka kada preuzmem dužnost i onda ću odlučiti na koji način i ko će predstavljati Srbe“, izjavio je Dodik. Pri tome je zanemario činjenicu da ambasadori BiH u stranim zemljama ne predstavljaju samo Srbe, nego državu i sve njene narode i građane.

Prostor za opstrukcije nije zanemariv

Pored imenovanja ambasadora, članovi Predsjedništva BiH nadležni su za predstavljanje države u međunarodnim organizacijama, zaključenje međudržavnih ugovora, predlaganje državnog budžeta te imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Eventualnom zloupotrebom „zaštite vitalnog nacionalnog interesa" svaka odluka iz pomenutih oblasti može biti stopirana. Posebno su osjetljiva pitanja iz domena odbrane i sigurnosti. Predsjedništvo BiH vrši vrhovnu komandu i kontrolu nad Oružanim snagama BiH, a odluke o ovim pitanjima donosi konsenzusom. To uključuje i odluke o angažmanu vojnih jedinica u zemlji i međunarodnim mirovnim misijama.

Karl-Theodor zu Guttenberg Selmo Cikotic
Selmo Cikotić (desno) kao ministar odbrane skupa sa tadašnjim njemačkim ministrom odbrane Karlom Theodorom zu GuttenbergomFoto: picture alliance / dpa

Politički sistem BiH zasnovan je na principima „etničke demokratije", ali to ne umanjuje odgovornost predstavnika etničkih grupa u državnim institucijama, kaže savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za pitanja odbrane i sigurnosti Selmo Cikotić. „Ja ne isključujem mogućnost da neko osporava i usporava rad institucija, ali sam uvjeren da će taj onda snositi najveću odgovornost i trpiti najnegativnije posljedice, upravo on ili narod u čije ime on istupa. Vidjeli smo kako su prošli svi oni koji su na ovim prostorima, ekstremno i ne uvažavajući mehanizme  kompromisa i konsenzusa, zastupali isključivo etničke interese. Mogućnost opstrukcije postoji, ali je cijena jako visoka i ja se nadam da će kod Milorada Dodika prevladati jedan politički pragmatizam, da on neće raditi na račun vlastite štete, odnosno da će postupati u duhu komproimsa“, kaže Cikotić za Deutsche Welle.

Dodik, BiH i NATO

Predsjednik RS-a ranije je najavljivao da će se zalagati za povratak „izvornom Dejtonu“, odnosno za vraćanje svih nadležnosti koje su entitetima „oduzeli“ međunarodni predstavnici u BiH. Posebno se protivio integraciji BiH u euroatlantske sigurnosne sisteme, odnosno NATO. Dodik je time pokazao da ne poštuje dosadašnje odluke nadležnih insitucija i zakone BiH, kaže Cikotić. „Mi imamo odluke svih relevantnih institucija u BiH za ulazak u NATO. Tri različita saziva Predsjedništva u kojima su bili i srpski predstavnici Živko Radišić, Borislav Paravac i Nebojša Radmanović iz Dodikovog SNSD-a, potvrdili su opredjeljenje BiH za NATO. Odluke o tome ratificirane su u Parlamentu i definirane u Zakonu o odbrani i formalno nema prepreka za priključenje BiH Sjevernoatlantskom savezu. Onaj ko odluči da eventualno osporava put prema NATO-u, mora ponuditi bolji koncept. NATO nije savršen, ali su sve alternative daleko opasnije i praktično neizvodive. Nikakav koncept neutralnosti, izolacionizma ili demilitarizacije nema realnih osnova“, ističe Cikotić.

On podsjeća da je Dodik ranije „vrlo glasno i snažno“ podržavao članstvo BiH u NATO-u. „Nadam se da će i dalje ostati na liniji političkog pragmatizma i raditi u interesu BiH kao cjeline i Republike Srpske kao entiteta. Da budem iskren, ako svi Srbi iz BiH neće u NATO, nije pošteno da im to Bošnjaci, Hrvati i Ostali nameću, ali je još manje pošteno da Srbi Bošnjacima, Hrvatima i ostalima nameću neka druga rješenja“, kaže Cikotić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android