Premijera « Karline liste » u Parizu

Snimanje filma pomogla je francuska podruzznica organizacije za zasstitu ljudskih prava "Amnesty international" i tim povodom organizovala potpisivanje peticije, kojom se trazzi od Francuske da u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zahtijeva da se mandat Hasskog tribunala produzzi sve dok se ne uhapse i osude najodgovorniji za genocid u Bosni i Hercegovini, Ratko Mladich i Radovan Karadzzich. Peticija se mozze potpisati i na internet stranici Amnesty international.

Kamere reditelja Schüpbacha zassle su iza kulisa Hasskog tribunala i nekoliko mjeseci pratile iz dana u dan posao tuzziteljice Del Ponte i cclanova njene ekipe da u pritvor medjunarodnog suda sprovedu posljednje optuzzenike za ratne zloccine koji su joss u bjekstvu.

U periodu snimanja filma desilo se da je uhapssen jedan od njih, general Ante Gotovina, i Schüpbacha je to zabiljezzio. Medjutim za Karlu Del Ponte to je samo trenutak uspjeha u misiji koju su joj povjerile Ujedinjene nacije.

U pritvoru u Sheveningenu nisu joss Radovan Karadzzich, Ratko Mladich i joss ccetvorica bjegunaca sa arline liste. Kamere je prate od Haga do Njujorka, Vassingtona, Brisela, Beograda, Zagreba i Sarajeva i biljezze njena suoccenja sa istinom i lazzima, obechanjima i iznevjeravanjima, ali i njene pritiske na vlade zzemalja koje ne ispunjavaju obaveze prema Hagu.

"Rad Hasskog tribunala odredjen je jednom neobiccnom okolnosschu - da mora raccunati na policijske snage drugih zemalja i politiccku volju njihovih vlada", kazze poslije projekcije filma Florence Hartmann, donedavno portparol glavne tuzziteljice i sama akter filma. "Kad nemate sopstvene snage da hapsite optuzzene, onda morate pribjechi diplomatiji i pritiscima. Glavna tuzziteljica je ulozzila enormno mnogo energije u to, ali i dozzivjela mnogo razoccarenja, jer uskoro che dvanaest godina od masakra u Srebrenici, a Karadzzich i Mladich nisu uhapsseni. Za to je najmanje odgovorno ona."

Definitivne politiccke volje da se dvojica najtrazzenijih hasskih optuzzenika uhapse nikad nije bilo, kazze Sylvie Matton, autor knjige "Srebrenica, najavljeni genocid" (Srebrenica: un génocide annoncé).

"Karadzzich je ostao ssef i svoje partije i samoproglassenog entiteta i nakon ssto je protiv njega podignuta optuzznica Hasskog tribunala i kad je potpisan Dejtonski sporazum, sve dok Klinton nije poslao Riccarda Holbruka u Beograd. Karadzzich je poslije toga morao napustiti vlast, ali mu americcki emisar preko televizije poruccuje da se ne pojavljuje u javnosti jer bi mogao biti uhapssen. Karadzzich ga je poslussao i slussa do danas. Ta Holbrukova briga je nessto jako neobiccno, izvanredno", kazze Sylvie Matton.