Preporuka za Njemačku: 260.000 imigranata godišnje

Digitalizacija zahtjeva kvalifikovane radnike, a njih na tržištu rada u Njemačkoj nema dovoljno. Zato bi imigracijama trebalo bolje upravljati, ocjenjuje se novoj studiji Fondacije Bertelsman.

Digitalizacija ipak ne ukida onoliko radnih mjesta koliko se misli: mnogi poslovi nestaju, ali se zato otvaraju novi. Sve to sa sobom donosi i veću imigraciju u Njemačku – iz Evropske unije, ali i iz trećih zemalja. To je zaključak najnovije studije Fondacije Bertlesman pod nazivom „Imigracija i digitalizacija".

Takav scenario bazira se na 18 pretpostavki s fokusom na digitalizaciju svih privrednih grana, odnosno na tzv. „Industriju 4.0". Autori studije prognoziraju da će se u budućnosti čak oko 80 odsto dodate vrijednosti u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru usluga, ostvarivati na digitalnoj osnovi.

Posebno masovna bi trebalo da bude digitalizacija mašina u prerađivačkoj industriji –mašina kojima će ljudi u budućnosti samo uslovno upravljati. Pritom će kompanije biti primorane da obezbijede IT-servis za te mašine i to po veoma visokim cijenama. Autori predviđaju da će to biti investicije od oko 300 milijardi evra godišnje, uz povećanje od pola procenta na godišnjem nivou.

Istovremeno, kompanije će morati znatno više da ulažu u dodatno obrazovanje i obuku. Do 2025. godine, u proizvodnju bi trebalo da bude uloženo oko 6,6 milijardi evra, a u sektor usluga čak 18,8 milijardi.

Njemačka nedovoljno pripremljena

Autori studije ocjenjuju da njemačko tržište nije dovoljno pripremljeno za takav razvoj. „Najveće usko grlo trenutno je nedostatak visoko kvalifikovanog kadra. Već sada je potražnja za visoko obrazovanima daleko veća od ponude." To će se tako nastaviti i narednih godina, očekuju autori studije.

Pa čak i ako digitalizacija bude napredovala sporije od predviđenog, situacija na tržištu rada, kada je riječ o kvalifikovanim radnicima, ostaće nepovoljna.

U cjelini, potražnja za radnom snagom u Njemačkoj će se u periodu 2017-2035. smanjiti za gotovo 1,13 miliona. I to je umjereni pad, ocjenjuju autori studije i istovremeno naglašavaju da će se povećati potražnja za stručnjacima i specijalistima.

Nasuprot tome, izgledi za niskokvalifikovane radnike već danas su veoma nepovoljni. Tako je u četvrtom kvartalu 2017. godine za 421-og nezaposlenog sa niskom stručnom spremom bilo ponuđeno samo oko 100 slobodnih radnih mjesta.

Neophodan uvoz kvalifikovanog kadra

Autori studije procjenjuju da će se, u slučaju da ne bude bilo imigracije, ponuda adekvatno kvalifikovanih radnika masovno smanjiti – i u srednjoročnom i u dugoročnom periodu – i to za otprilike jednu trećinu, odnosno za skoro 16 miliona ljudi do 2060. godine. Pa čak bi i „realno povećanje učešća strane radne snage samo donekle moglo da uspori taj trend – za 1,8 miliona osoba u odnosu na period do 2060. godine."

Studija Fondacije Bertelsmann preporučuje Njemačkoj da migraciju prilagodi tržištu rada

Izazov se, ocjenjuju autori, može prevazići samo imigracijom i to samo ukoliko godišnje u Njemačku bude dolazilo oko 260.000 ljudi.

Međutim, kvalifikacije onih koji trenutno dolaze ne zadovoljavaju buduće potrebe njemačke privrede. U posljednjih osam godina, migracije radne snage iz trećih zemalja su više nego udvostručene, ali je pritom, od ljudi koji su u 2017. došli u Njemačku iz zemalja koje nisu članice EU, više od treć́ine njih bilo bez stručne kvalifikacije.

Preporuka: prilagoditi imigraciju tržištu rada

Međutim, povećanje potražnje za visoko kvalifikovanim ljudima trenutno se gotovo uopšte ne odražava u strukturi imigranata koji dolaze u Njemačku. Isto važi i za one koji dolaze kao potražioci azila: „Oko 65 odsto ljudi iz zemalja iz kojih najviše dolaze potražioci azila, zaposleno je na poslovima sa srednjom stručnom spremom u liječničkim ordinacijama, apotekama i slično."

Imigracija bi međutim morala da zadovolji kvalitativne zahtjeve tržišta rada, jer, ocjenjuju autori studije, samo imigracija ljudi sa odgovarajućim kvalifikacijama omogućava njihovu brzu integraciju na tržištu rada i sprečava nedostatak kvalifikovane radne snage.

S druge strane, imigracija nekvalifikovanih osoba predstavlja probleme za obje strane. Njen rezultat su „imigranti koji ne mogu da pronađu (adekvatan) posao, i kompanije koje ne mogu da (nastave) da popunjavaju slobodna radna mesta". Zato, da bi se spriječilo da imigranti jednostavno samo završe na birou kao nezaposleni, autori studije Fondacije Bertlesman preporučuju da se kurs za migrantsku politiku pravilno odredi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Povezani sadržaj