1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prije tri godine potpisan Ohridski sporazum

Andrej Smodiš13. august 2004

Na današnji dan, prije tri godine je u Ohridu stavljena tačka na sukob do kojih je došlo u Makedoniji u proljeće i ljeto 2001 godine .Makedonci i Albanci su postigli sporazum, i odlučili su da bez rata riješe svoja razmimoilaženja. Trogodišnjica sporazuma pada u trenutku novih protesta.

https://p.dw.com/p/AQaC
Ohridsko jezero
Ohridsko jezeroFoto: dpa

Ohridski sporazum je još uvijek model uspjeha. Jer Makednonija je jedina zemlja bivše Jugoslavije koja je izbjegla rat. Sorazum iz Ohrida je tome značajno pridonijeo.

Još u ljeto 2001 godine je izgledalo da će razbješnjeli nacionalizam zahvatiti i Makedoniju; katastrofa se činila neizbježnom. Ali nacionalizam na Balkanu baš ne mora da bude uvijek sudbinski podstrekač ratova. Ne uvlači se on kao virus u mozgove ljudi pa ih dalje truje, tako da se od njega niko ne može da odbrani. Postojali su pojedinci, ljudi koje je bilo moguće identifikovati, koji su u svojoj pohlepi za vlašću bili izazivači balkanskih ratova devedesetih godina; prije svih Slobodan Milošević. Čak i tamo gdje nisu poštovana ljudska prava, i gdje se ona i dalje ne poštuju, ima mogućnosti sporazumijevanja.

Makedonija je najbolji primjer. Oružano djelovanje nekih Albanaca je 2001. moglo da odvede zemlju u građanski rat. Umjesto toga sada u Makedoniji imamo jedno od najmodrenijih manjinskih zakonodavstava u Evropi. Orhidski sporazum je utrao put za tako nešto. SAD i EU su tome kumovali, ali su, konačno, državni aparat i pobunjenici sami učinili sve da do oružanih borbi ne dođe i da se izbjegne rat.

Vođa albanskih pobunjenika, Ali Ahmeti, je sada na čelu demokratske stranke u vladi. Od Augusta 2001 godine je učinjeno mnogo za albansku nacionalnu manjinu: Uveden je albanski kao drugi zvanični jezik, povećan je broj Albanaca u javnoj službi, posebno u policiji, otvorene su visoke škole na albanskom jeziku.

Tu spada i završna tačka zakonodavstva ohridskog sporazuma. Parlament u Skoplju je ove sedmice izglasao uredbe o teritorijalim reformama, čime su stvorene opštine u kojima većinom žive Albanci i u kojima će se zvanično govoriti albanski jezik. Nažalost, protesti održanih ovih dana utiču na političku sceni u zemlji.

Mir u Makedoniji za ljude koji tamo žive ostaje, dakle, i dalje životni zadatak: Mnogi protjerani 2001, prevashodno Makedonci, ne mogu da se vrate svojim domovima. Najveća makedonska opoziciona stranka kao prije, i dalje djeluje nacionalistički. Ne mali broj Albanaca tumači loše ekonomsko stanje zemlje kao diskriminaciju, jer oni su natprosječno pogođeni takvim stanjem.

I pored svega su danas otvorena vrata prema zajedničkom životu većinskog i manjinskog stanovništva. Ključ je dobijen sporazumom iz Ohrida.