Prijem u EU zavisi i od zemalja kandidata

Kada se govori o proširenju, u EU ne postoji zamor niti apatija, izjavio je komesar Štefan File na forumu „Euobzervera“ održanom 10.6.2010. u Briselu, a posvećenom pitanjima proširenja, regionalne saradnje i saradnje među regionima i gradovima Evrope. Međutim, najbolji instrumenti da do zamora i ne dođe, prema Fileovim riječima su jačanje uslovljavanja, jasne političke smjernice samog procesa i regionalna saradnja. Komesar File je izjavio:

„Uslovljavanje je neophodno kako bi zemlje kandidati, na kraju procesa bile 100 odsto spremne za ulazak u EU. Najbolji način u borbi protiv zamora od proširenja jeste da imate kandidate potpuno spremne da preuzmu svu odgovornost koja proizilazi iz članstva u EU.“

Da uslovljavanje ne bi predstavljalo samo „birokratsku vježbu“ nepohodno je političko vođstvo i regionalna saradnja, kroz koju se, prema Fileovim riječima, umnožavaju efekti reformskih koraka. Ovakva međususjedska saradnja posebno je bitna u regionu Zapadnog Balkana, koji je, poslije svoje ratne istorije, još na putu pomirenja, ali i rješavanja bilateralnih sporova. Komesar za proširenje EU naglasio je da bi zemlje regiona svoje bilateralne sporove trebalo da riješe u okvirima izvan evrointegracionih procesa, kako ne bi opterećivali ili čak blokirali pristupne procese.

Vizna liberalizacija za BiH na jesen

„U trenucima ekomomske i finansijske krize sve je teže govoriti u prilog proširenju“, izjavila je slovenačka članica Evropskog parlamenta, Tanja Fajon. Fajon, koja je ujedno i izvjestilac EP za viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju, smatra da se među nekim zemljam članicama EU čak može osjetiti zabrinutost i zbog brzine procesa vizne liberalizacije, koja bi trebalo da bude tehničko, a ne političko pitanje. Tanja Fajon je izjavila da su i BiH i Albanija dosta napredovale posljednjih mjeseci u pogledu ispunjavanja uslova za dobijanje bezviznog režima. Ona za početak jula najavljuje još jednu ekspertsku misiju koja će procijeniti stanje na terenu:

„Ako sve krene dobro, što znači ako budemo imali jasnu podršku zemalja članica i Evropskog parlamenta, i ako Evropski parlament održi datu riječ da će se regionom Zapadnog Balkana baviti kao hitnim pitanjem, mogli bi da finaliziramo proces vizne liberalizacije početkom jeseni i za BiH i za Albaniju.“

Razvijanje kulture saradnje na Zapadnom Balkanu

U okvirima regionalne saradnje posebno je važna podrška onih zemalja Balkana koje se već nalaze u EU, kako bi se ubrzao proces ulaska cijelog Zapadnog Balkana u zajednicu evropskih država. Poslije toliko ratova i tragičnih uspomena na Zapadnom Balkanu, kultura saradnje mora da postene realnost, smatra Viktor Bostianaru, potpredsjednik delegacije EP za odnose sa Zapadnim Balkanom.

„Kultura saradnje mora da zamijeni kulturu sukobljavanja koja je preovladavala na Zapadnom Balkanu. Danas je situacija mnogo pozitivnija, ali u toj saradnji nacionalni parlamenti i odbori moraju da imaju značajnu ulogu. Moraju da se rješavaju kako osjetljiva pitanja prošlosti, tako i pitanja vezana za budućnost i evropsku agendu ovih zemalja“, kaže Bostinaru.

On smatra da su političke reforme neophodne na Zapadnom Balkanu, gdje i dalje preovladava kultura političke konfrontacije umjesto saradnje. Sa druge strane i pitanje finansiranja političkih partija i odnosa politike i biznisa mora da bude riješeno, jer je to jedini način da Zapadni Balkan izađe iz „klišea“ koji se vezuje za korupciju u tom regionu, zaključuje Bostinaru.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odg. ur.: Azer Slanjankić