Pristup EU – završni ispit za Hrvatsku

Na pitanje novinara lista Spiegel zašto njegova zemlja i dalje želi pristupiti Evropskoj uniji koja se nalazi u najdubljoj krizi od svog postojanja, hrvatski premijer Zoran Milanović odgovara: „Zato što vjerujem da je jednostavno bolje pripadati tom klubu, iako on ima problema, nego stajati sam po strani. Za Hrvatsku je pristup jedna vrsta završnog ispita. Kada ga položiš, ne možeš lako biti zaobiđen.“

Spiegel: Gradonačelnik Londona Vam je nedavno preporučio da u ne uvodite euro. Da li je to dobar savjet?

Milanović: „Ne mogu reći da li ćemo za deset godina uvesti euro ili ne, ali ćemo na tome raditi. U svakom slučaju, kada bi smo to pitanje sada postavili na referendumu, nisam siguran da bi smo dobili pristanak Hrvata.“

Spiegel: Da li je razlog krizni menadžemt EU u posljednjih nekoliko mjeseci?

Milanović: „Smatram da Evropska centralna banka itekako dobro radi. Smanjuje kamate i to generira u privredni rast. Ne smije se zaboraviti da je EU u posljednjim decenijama ujedinila Evropu i to od Španije do Finske. To je veliki uspjeh.“

Spiegel: Ove sedmice ćete se sastati sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koje se većina Evropljana boji.

Milanović: „Mi se ne bojimo kancelarke, naprotiv. Njemačka je za nas uzor: njemačka racionalnost, marljivost pa čak i njemačka štedljivost.“

Naslije ima više uzroka

List Sueddeutsche Zeitung komentira proteste koji se održavaju u arapskom svijetu:

„Za izbijanje nasilja postoji niz uzroka. CIA svojim bespilotnim letjelicama ubija vođe Al Kaide ali i civile u Jemenu. U Libiji američki agenti tragaju za Gadafijevim raketama za protuzračnu odbranu. SAD se svakako pripisuju greške u vođenju bliskoistočne politike: rat u Iraku, neriješeno palestinsko pitanje. Iako je Zapad aplaudirao, protesti na Tahrir trgu u Egiptu nisu imali za cilj uvođenje demokratije. U ovoj regiji je identitet neodvojiv od islama koji se smatra najvećom arapskom kulturnom snagom“, piše Süddeutsche Zeitung.

List Die Welt o istoj temi piše:

„Nije to bio spontani bijes naroda koji je sebi dao oduška. Posebno u zemljama koje su prošle kroz takozvano 'arapsko proljeće', opozicione partije i ekstremisti su vidjeli svoju šansu da relativiziraju razočaravajuće izborne rezultate. U Egiptu selefijama koje nisu uspjele ući u vladu, nije pošlo za rukom da pod pritisak stave islamističkog predsjednika Mohameda Mursija. Slično se desilo i u Tunisu. Pripremljeni teroristički napad u Libiji imao je za cilj da još više oslabi prozapadnu centralnu vladu“, analizira list Die Welt.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić