Priština popustila nakon protesta Srba

List Tageszeitung piše:

Eskalacija sukoba na Kosovu je za sada izbjegnuta. Kosovska policija je u ponedjeljak (25.07.) željela preuzeti kontrolu nad dva granična prelaza – Jarinje i Brnjak koje inače kontrolišu Srbi. Srpsko stanovništvo koje živi na granici sa Srbijom je oštro reagovalo i blokiralo ulični promet. Nakon posredovanja komandanta KFOR-a Erharda Bilera, kosovska policija se najprije povukla. Time međutim konflikt ni u kom slučaju nije riješen. Napetosti između vlada Kosova i Srbije, albanskog većinskog stanovništva i srpske manjine i dalje su velike. Posljednji konflikt rasplamsao se prošle sedmice zbog pitanja kontrole nad carinom. Kosovska vlada se naljutila zbog toga što Srbija ne želi priznati kosovski carinski pečat. Zbog toga Kosovo ne može izvoziti robu u Srbiju niti njen teritorij koristiti za tranzit. Zato je vlada u Prištini donijela odluku da u zemlju ne uvozi više robu iz Srbije. I dok je u ostatku zemlje zabrana uvoza bila na snazi, trgovina se i dalje odvijala preko dva pomenuta granična prelaza.

KFOR i predstavnici međunarodne zajednice jučer (26.07.) su se potrudili da smire duhove. Međutim, uprkos povlačenju kosovske policije, cilj kosovske vlade ostaje preuzimanje kontrole nad područjima u kojima živi većinsko srpsko stanovništvo. Srbija s druge strane ne želi ni da čuje o regulisanju transporta robe i carina", piše list Tageszeitung.

Kosovska računica

Komentator lista Frankfurter Rundschau piše da se kosovski premijer Hašim Tači prema Beogradu ponaša kao tvrdolinijaš, što je igra s vatrom:

„To da vlada u Prištini želi preuzeti kontrolu nad sjeverom zemlje, nije ništa novo. Ali, zašto upravo sada, u fazi smirivanja, šalje svoje specijalne jedinice? Srbija vjeruje da stoji pred vratima EU, sada kada je izručila i posljednjeg optuženog za ratne zločine u Hag. Proevropski orijentiranom predsjedniku Borisu Tadiću je potreban pozitivan signal iz Evrope, ukoliko sa svojom strankom želi pobijediti na izborima. Niko ne treba vjerovati da je došlo do spontane akcije na granici ili radikalizacije kosovskih Albanaca. Vlada u Prištini neće poduzeti ništa ako nema bar odobrenje Vašingtona. Londonu i Berlinu trenutno odgovara ovaj naizgled samostalan pohod Prištine. Tako Hašim Tači glumi tvrdolinijaša prema Beogradu, kako bi ubrzao rješavanje teškog konflikta u EU. To zvuči pametno. Međutim, u blizini buradi baruta, igre sa vatrom nisu primjerene“, piše list Frankfurter Rundschau.

Kako kazniti Breivika?

Njemački listovi se osvrću i na masakar u Norveškoj. Autori diskutuju o tome koja kazna je primjerena.

List Hessische/Niedersaechsische Zeitung piše: „Ovdje je sada na potezu norveška pravna država. Ona država koju je Anders Behring Breivik tako fanatično želio uništiti mora pokazati da je uz korištenje svojih sredstava jača od jednog zločinca. To Norveška može učiniti tako što će organizovati pravno besprijekoran proces.

List Financial Times Deutschland piše:

„Pozivom za izricanjem neobične presude, državno tužilaštvo je već unaprijed praktično izreklo kaznu i time naštetilo pravnoj državi kratko nakon masakra. O načinu ophođenja prema atentatoru se na miru mora razmisliti. Poseban tretman samo kratkoročno zadovoljava i umiruje,“ piše Financial Times Deutschland.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur. Azer Slanjankić