„Proces vijeka“ produbio politički jaz
10. maj 2019
„Proces vijeka" u Crnoj Gori dobio je svoj epilog. Ili bolje rečeno – novi zaplet. Četrnaest optuženih, među kojima i lideri vodećeg opozicionog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, osuđeni su ukupno na skoro 70 godina zatvora. Oni su, kako je ocijenio sud, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2016. planirali nasilnu smjenu vlasti i hapšenje ili ubistvo predsjednika Mila Đukanovića.
Mandić i Knežević dobili su po pet godina zatvora a najveće kazne od 15 odnosno 12 godina dosuđene su Rusima Eduardu Šišmakovu i Vladimiru Popovu za koje Tužilaštvo tvrdi da su ruski špijuni koji su organizovali pokušaj državnog udara, kako bi spriječili Crnu Goru da uđe u NATO. Osuđeno je i devet srpskih državljana na čelu sa bivšim generalom srpske Žandarmerije Bratislavom Dikićem koji je dobio osam godina robije. Presuda je prvostepena i već su najavljene žalbe.
Uoči izricanja presude, tenzije u Crnoj Gori podignute su zbog mogućnosti da Mandić i Knežević automatski budu uhapšeni i stavljeni u pritvor. Oni su poslednjih dana prijetili da „neće mirno pristati da nevini odu u zatvor" te da će pružiti otpor. Sud ipak nije odredio tu mjeru, već ova dvojica ostaju na slobodi čekajući pravosnažnu presudu.
Presuda očekivana, ali ne i tolike kazne
„Nakon više od dvije godine medijskog praćenja suđenja i izjava crnogorskih zvaničnika o državnom udaru, teško je bilo očekivati oslobađajuće presude", kaže novinar dnevnog lista Vijesti Samir Kajošević. Ipak, kako kaže, malo ko je očekivao tako visoke kazne, posebno jer se stiče utisak da nije bilo konkretnih dokaza o direktnoj umiješanosti opozicionih lidera. „Zbog toga treba očekivati da kazne budu umanjene nakon žalbe Apelacionom sudu", smatra Kajošević.
Za pravnika i političkog analitičara Sergeja Sekulovića cijeli slučaj je kontradiktoran i pun nedoumica. „Slučaj se kretao između klasičnog krivično-pravnog predmeta i mnogo informacija, dokaza ili poludokaza, koji više mogu da se smjeste u domen obavještajnog rada. Kazne se uglavnom kreću u klasičnom rasponu, ali moram izraziti čuđenje za dosta strogu kaznu za Mandića i Kneževića", kaže Sekulović za DW.
I nakon presude, Mandić i Knežević ponovili su da su nevini i da iza kazne stoji vrh režima na čelu sa Đukanovićem, kojem su poručili da im više nije politički protivnik već „krvnik". Opet su rekli da su „spremni da polože glave" prije nego što će pristati na hapšenje. Sve to komplikuje ionako zategnutu političku situaciju u Crnoj Gori.
„Ovakva prvostepena presuda sigurno dodatno produbljuje već veliko nepovjerenje unutar političke scene i samog crnogorskog društva i mogući mostovi saradnje između vlasti i opozicije, prvenstveno oko uslova za naredne izbore, sada izgledaju mnogo dalje", uvjeren je Sekulović.
S druge strane, iako do sada nije komentarisala nepravosnažne presude, Vlada Crne Gore preko Tvitera poručila je da je presuda dokaz da je vladavina prava „temelj crnogorske nezavisnosti i državnosti" koju niko neće moći da uzdrma.
Kajošević misli da ni vlast neće mijenjati strategiju. „Nastaviće da koriste Demokratski front za priču o ugroženosti države i predstavljati opozicionare kao strane plaćenike. Sada imaju i sudsku presudu koja im to za javnost potvrđuje."
„U situaciji kada je sudskom presudom najveći opozicioni savez povezan sa terorizmom, vlast ima idealnu priliku da se pred međunarodnim partnerima predstavlja kao faktor stabilnosti i time u drugi plan gura izbjegavanje reformi koje se od njih traže", kaže novinar Vijesti.
Osuđeni kritikuju Vučića
Presudu su odmah pozdravile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija poručujući da je to bio istorijski dan za vladavinu prava u Crnoj Gori ali i da je presuda još jedan dokaz bezobzirnih pokušaja Rusije da se meša u stvari drugih država i podrije crnogorsku demokratiju i njen put u NATO. „Podrška Zapada crnogorskim vlastima u ovom slučaju nije iznenađenje jer je kontinuirana", objašnjava Sekulović.
Ipak, on ukazuje na još jednu činjenicu. „Ovakva presuda, koliko god to paradoksalno zvučalo, Demokratskom frontu daje određenu političku snagu jer ih gradi kao jasan antipod vlasti i šalje se jasna poruka njihovom biračkom tijelu koje je anti-NATO i antizapadno orijentisano – da su oni ti koji su jedini reprezenti te čiste politike", objašnjava naš sagovornik.
Kajošević vjeruje da će DF svakako radikalizovati situaciju ako dođe do hapšenja njihovih lidera. ,,I prilikom ranijih hapšenja njihovih poslanika već su se zatvarali u Skupštinu, organizovali proteste pa čak i nasrtali na kolege iz vlasti. Treba očekivati da nastave sa istom strategijom i nakon presude. Sada je ulog još veći jer Mandiću I Kneževiću prijete višegodišnje zatvorske kazne."
Osuđeni lideri DF nakon izricanja presude prvi put su otvoreno kritikovali ponašanje srpskih vlasti u ovom slučaju. Naime, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 16. oktobra 2016. govorio je da ne vjeruje u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori da bi nekoliko dana kasnije kazao da srpske službe imaju dokaze da je planirana likvidacija Đukanovića. Srbija je dostavila i dio dokaza koje je crnogorsko Tužilaštvo koristilo u slučaju.
Nakon presude, Mandić i Knežević pozvali su Vučića da prekine komunikaciju s Đukanovićem jer „progoni srpski narod u Crnoj Gori".
Sekulović pak ne očekuje promjene. „Prenebregava se činjenica da je Crna Gora nezavisna država i da su stabilnost u regionu i dobra međudržavna saradnja prepoznate kao prioritet. Bilo kakvo iskakanje u tom smislu značilo bi veliki minus za evropske integracije Srbije."