Prodaja Fabrike duhana Sarajevo

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) prodala je u četvrtak (15.9.) 40 posto dionica Fabrike duhana Sarajevo (FDS) kompaniji British American Tobacco (BAT) za oko 42 miliona konvertibilnih maraka. Opozicija smatra da je vrijednost prodatih dionica višestruko veća. Kritike su upućene na račun federalnog premijera Fadila Novalića, koji tvrdi da je „FDS kupio onaj koji je najviše i ponudio“. „FDS je kupio BAT preko svog registriranog fonda. Kada nešto ponudite na berzi, tada garantirate da ćete to prodati najboljem ponuđaču“, pojasnio je Novalić.

U BiH će se još govoriti o ovoj trgovini, jer opozicija traži dodatna pojašnjenja i insistira na vanrednoj sjednici Federalnog parlamenta. Urednik banjalučkog poslovnog portala CAPITAL.ba Siniša Vukelić vjeruje da je dolazak BAT-a u BiH „dobra vijest“. „Investiranje svjetski poznatih kompanija šalje poruke drugim potencijalnim investitorima da je ovo područje sigurno i isplativo. Nadajmo se da će ova vijest odjeknuti dalje od predizbornog zveckanja oružjem koje se ovih dana može čuti u BiH“, kaže Vukelić za Deutsche Welle.

Loša iskustva dosadašnje privatizacije

On, međutim, upozorava da dosadašnja privatizacija u BiH, kako u FBiH tako i Republici Srpskoj (RS), nije u potpunosti dala očekivane rezultate. „Korumpirana i nesposobna vlast u sprezi sa ratnim i poslijeratnim tajkunima uništila je sve čega se dočepala, samo kako bi došla do jeftinog građevinskog zemljišta i poslovnih prostora na atraktivnim lokacijama. U RS-u je, izuzev Elektroprivrede, ostalo vrlo malo firmi sa državnim kapitalom za koje su investitori zainteresirani“, ističe naš sagovornik.

Vukelić dodaje da FBiH ima „ogromne resurse“ i u BH Telecomu te Eronetu. „Smatram da i ove firme treba privatizirati, a dobijeni novac uložiti u privredu, pametnije nego što je to urađeno u RS-u gdje se polovina od 1,3 milijarde potrošila na sportske dvorane po općinama, koncerte i filmske festivale. U RS-u su se novcem od privatizacije populističkim potezima kupovali glasovi najsiromašnijih slojeva stanovništva“, tvrdi Vukelić.

Rano je za privatizaciju „strateških“ preduzeća

Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić za Deutsche Welle kaže da se BH Telecom koristi kao „generator političke moći vladajućih“, zbog čega „nema ozbiljnijeg interesa“ za privatizacijom ove kompanije. „Na dugi rok, ne postoji argument protiv zdrave privatizacije BH Telecoma. Ono što je prethodno bitno uraditi jeste izvršiti deregulaciju i liberalizaciju čitavog telekomunikacijskog tržišta, jer sada vještački održavamo oligopol u ovoj oblasti. Sve mora biti detaljno planirano, naročito u kontekstu mogućnosti da i sami građani budu prvi kupci dionica ove kompanije“, kaže Čavalić.

Čavalić smatra da je trgovina dionicama FDS-a rezultat „reformske aktivnosti“ Federalne vlade, ali i pritiska međunarodnih finansijskih institucija. On ističe da je tržište brzo reagiralo na vladinu najavu prodaje udjela u FDS-u, Bosnalijeku, Sarajevo Osiguranju i Energopetrolu.

„Bitno je kazati da je riječ o manjinskim udjelima pa se ne može govoriti o klasičnoj privatizaciji jer su date kompanije većinski u privatnom vlasništvu. Manjinsko vlasništvo ne garantira jasnu korist Federaciji BiH, tako da se kod ovakvih transankcija pojavljuju dva ključna pitanja - da li je postignuta prava cijena i kako će se iskoristiti dobijena finansijska sredstva? Na prvo pitanje je teško odgovoriti, jer nemamo potpuni uvid u sve aspekte poslovanja datih kompanija. Što se tiče korištenja sredstava od prodaje, dugoročno najbolja opcija je podrška reformskim procesima u vezi smanjivanja fiskalnog opterećenja na rad. Nažalost, praksa pokazuje da se ta sredstva uglavnom koriste za održavanje postojeće budžetske potrošnje, odnosno krpljenje budžetskih rupa“, pojašnjava Čavalić.

Problematični dogovori „iza zatvorenih vrata“

Za našeg sagovornika je problematično to što se dogovori sa velikim kompanijama uglavnom rade „iza zatvorenih vrata“. „Svejedno, privatizacija je nužnost, ne samo za BiH, već znatan broj zemalja Zapadnog Balkana. U turbuletnim uslovima poslovanja sve je manje 'strateških' kompanija. Odavno se postavlja pitanje zašto bi se država miješala u proizvodnju cigareta, lijekova ili pak pašteta, kao što je to slučaj u susjednoj Hrvatskoj“, ističe Čavalić.

Osnovna uloga države u ekonomiji svodi se na razvoj i održavanje stabilnog pravnog poretka nužnog za tržišnu utakmicu. Sve ostalo je, kaže Čavalić, u domenu „krupnih političkih interesa“, što u konačnici rezultira neuspješnim privatizacijama koje su, prije svega, odraz lošeg pravnog poretka.