"Pogrešan signal za Evropu"
6. juli 2020
"U vrijeme kada su Jevreji i druge vjerske manjine sve više izloženi ekstremizma na društvenim mrežama i izvan njih, a vjerske slobode torpediranju, to je upravo za Evropu pogrešan signal", kaže glavni moskovski rabin Pinchas Goldschmidt, predsjedavajući Evropske rabinske konferencije. On uvijek iznova upozorava na ograničenja vjerskih sloboda u Evropi. Sada se on pak, tokom razgovora za Deutsche Welle, pokazuje razdraženim zbog toga što Evropska komisija ne želi ponovo popuniti poziciju specijalnog izaslanika EU za vjerske slobode izvan Evropske unije.
Sredinom juna objavljeno je da na tu funkciju više neće biti imenovan novi specijalni izaslanik. Do sada je tu funkciju obnašao Slovak Jan Figel. Tadašnji predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker ustanovio je poziciju izaslanika za vjerske slobode 2016. godine, kada je papa Franjo u Aachenu primio nagradu Karla Velikog - svojevrsni poklon papi. Juncker je sada prošlost, a njegova nasljednica Ursula von der Leyen odlučila se za ukidanje tog položaja. Umjesto toga, sada bi se potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas i specijalni izaslanik za ljudska prava i demokratiju Eamon Gilmore trebali brinuti za vjerske slobode izvan EU.
"Ima li Evropa problem s religijom?"
Glavni moskovski rabin Goldschmidt taj postupak posmatra u širem kontekstu i kao simbolički znak. "Ima li Evropa problem s religijom?", pita on. To pitanje se više postavlja "ako se ovdje vjerski obredi i tradicije ne samo dovode u pitanje, već i zabranjuju". Vjerska sloboda "je pri tome evropska vrijednost".
I Aiman Mazyek, predsjedavajući Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, takođe je kritičan prema odluci Evropske komisije i nada se njenom preispitivanju. Postupci nekih evropskih zemaljaprotiv nošenja marama ili klanja životinja u skladu s vjerskim propisima na sličan način utiču na Jevreje i muslimane.
"Vjerska sloboda je osnovno ljudsko pravo," izjavio je Mazyek za Deutsche Welle, "a to ljudsko pravo se u mnogim dijelovima svijeta gazi nogama." I zbog toga što čak i unutar EU postoje pokušaji ograničavanja vjerske slobode, kako dodaje, „još je važnije da se glas tog izaslanika upravo sada ne priguši".
Spor oko Aja Sofije
Sličan stav zastupa i najviši pravoslavni klerik u Njemačkoj. "Danas je više nego ikada neophodno da u Briselu imamo izaslanika", izjavio je mitropolit Augoustinos za DW. Grčki pravoslavni sveštenik predsjedavajući je Pravoslavne biskupske konferencije u Njemačkoj koja okuplja oko 2,5 miliona vjernika. On izražava sumnju u nedostatak senzibiliteta Komisije kada je u pitanju ta tema. "Ta ravnodušnost među kršćanima je katastrofa", kaže on.
On kao aktuelni primjer ističe debatu o Aja Sofiji u Istanbulu. Nekadašnja crkva, kasnije džamija, a potom višedecenijski muzej, sada, u skladu sa željomi turskih nacionalista, ali i predsjednika Recepa Tayyipa Erdoga, opet treba postati džamija. EU mora protestirati protiv takve odluke, a kršćani, muslimani i ateisti moraju podići svoj glas, zahtijeva Augoustinos. A EU, kako dodaje, sa specijalnim izaslanikom mora posvetiti posebnu pažnju takvom procesu, koji iznova ugrožava prava kršćanske manjine u Turskoj.
"Radi se o vjerskoj slobodi za sve"
Kritika dolazi i sa najvišeg ranga katolika na evropskom nivou. Luksemburški nadbiskup, kardinal Jean-Claude Hollerich, predsjedava EU-Biskupskom komisijom COMECE. On ukazuje na djelovanje Jana Figela, koje je naišlo na "kontinuirano" odobravanje od 2016. godine. Figel je, kako kaže Hollerich, konkretizirao napore EU da se "međunarodno zalaže za vjerske slobode za sve". I doprinio je boljoj zaštiti onih "koji su izloženi netrpeljivosti, diskriminaciji i progonu".
U trenutnom globalnom kontekstu, kako je izjavio kardinal za DW, represija je "u nekim slučajevima dostigla nivo genocida vjerskih manjina i grupa". EU bi stoga trebala nastaviti izražavati svoju opredijeljenost i vodeću ulogu za integrativno razumijevanje prava na slobodu misli, savjesti i religije, također sa sopstvenim izaslanikom.
Nada u Angelu Merkel kao predsjednicu Vijeća EU
U posljednjih nekoliko dana je 135 članova njemačkog Bundestaga - političari CDU / CSU, SPD i FDP - izrazilo žaljenje zbog odluke Evropske komisije. Oni od Savezne vlade Njemačke traže da „tokom njemačkog predsjedavanja Vijećem EU radi na tome da se osigura nastavak prethodnog uspješnog rada specijalnog izaslanika EU za vjerske slobode".
I u Berlinu postoji primjer takvog predstavnika. Godine 2018. Savezna vlada imenovala je Markusa Grübela, zastupnika CDU, za izaslanika za vjerske slobode u svijetu. Tada je Ursula von der Leyen obnašala funkciju ministrice odbrane. Nije poznato da je ona tada ovu novu funkciju u vladi kritički posmatrala.
Upitno je i hoće li kancelarka Angela Merkel kao predsjednica Vijeća EU, pored svih problema s kojima se suočava EU, razgovarati s predsjednicom Komisije von der Leyenovom o izaslaniku za vjerske slobode.
Za glavnog moskovskog rabina Goldschmidta jasno je da i bez imenovanja novog izaslanika Komisija mora obratiti više pažnje na tu temu: On od Schinasa očekuje da, kao novi potpredsjednik Evropske komisije, koji je sada odgovoran za područje vjerskih sloboda, "toj temi posveti više pažnje". Jer tu, kako kaže, nije riječ "samo o vjerskim slobodama širom svijeta, već i o integritetu i sigurnosti evropskog društva".