1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Prozapadna vlada u Crnoj Gori" i "Milanovićeva ucjena"

29. april 2022

Štampa na njemačkom piše o formiranju nove vlade u Crnoj Gori koju vodi Dritan Abazović. Osvrće se i na Milanovićev pokušaj "ucjene NATO-a".

https://p.dw.com/p/4Ad5K
Montenegro Parlament wählt neue Regierung
Foto: Risto Bozovic/AP/dpa/picture alliance

Njemački „Der Spiegel" piše kako je u Podgorici došlo do propasti „prosrpske vlade" i da su na vlast došli „zagovarači EU" odnosno manjinska vlada na čelu sa bivšim ministrom a sada "liberalnim i ekološko-orjentiranim premijerom" Dritanom Abazovićem. Nova vlada, za koju je glasalo 45 od ukupno 81 poslanika, je zamijenila „većinsku i prosrpsku vladu Zdravka Krivokapića". Sjednica parlamenta je održana ne u Podgorici već u Cetinju. Predstavnici većine prosrpskih partija bojkotirali su sjednicu, jer smatraju nezakonitim okolnosti u kojima je protekloj vladi u februaru 2022. izglasano nepovjerenje.

- pročitajte i ovo:  Nova crnogorska Vlada pod uticajem Zapada

„Novi kabinet" ima formalnu podršku od svega 16 poslanika. Ali na vlasti ga drže 30 poslanika iz partije DPS crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića", piše Der Spiegel navodeći kako je ova partija u posljednje dvije godine bila u opoziciji, nakon što je više od 30 godina vladala Crnom Gorom.

Novi premijer Crne Gore Dritan Abazović
Novi premijer Crne Gore Dritan AbazovićFoto: Risto Bozovic/AP Photo/picture alliance

Spiegel dodaje i kako je novi premijer Crne Gore u prethodnoj vladi bio vicepremijer kao i da je rad te  vlade "bio paralisan nepremostivim razlikama između prosrpskih članova kabineta i prozapadnih liberala".

O razlozima izglasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića austrijski Standard piše:

„Krivokapićeva vlada, osnovana u decembru 2020., imala je u svojim redovima građanske pokrete poput Abazovićeve URA-e, ali je ipak bila orjenisana prosrpski. Umjesto pravne države i evropske integracije nastupila je prosrpska agenda. Pregovori sa Crnom Gorom o učlanjenju u EU, koji su počeli još 2012. u posljednje dvije godine, nisu se pomakli s mjesta", piše austrijski list.

Standard navodi i kako Marko Pejović, analitičar thinkthanka Cedem iz Podgorice, prognozira međutim kako ni ova vlada neće dugo ostati na vlasti. „Kada vlada zavisi od podrške 30 od ukupno 46 poslanika a pri tom je tih 30 dio stranke koja nije u vladajućoj koaliciji i koja je godinama vodila politiku protiv novog premijera Abazovića, onda možete zamisliti koliko je stabilna nova crnogorska vlada", citira Standard Pejovića.

Gnjev u Skandinaviji

List Tageszeitung iz Berlina se osvrnuo na izjave predsjednika Zorana Milanovića, koji je pristanak Hrvatske na pristup Finske i Švedske NATO-u, uslovio promjenom Izbornog zakona u BiH.

„56. godišnji Milanović izazvao je gnjev u Skandinaviji i mrštenje u NATO-savezu. U Helsinkiju i Štokholmu su doduše registrirali hitni demant hrvatske vlade premijera Andreja Plenkovića ali znak pitanja je ostao. I hrvatska vlada se zalaže za etnonacionalni Izborni zakon, ali je odmah odbacila Milanovićeve pokušaje ucjene NATO-a", piše Tageszeitung i citira Stoltenberga koji je u četvrtak izjavio da će Finska i Švedska, ako postave zahtjev za učlanjenje, biti primljene u NATO otvorenih ruku.

Predsjednici Hrvatske i Srbije: Zoran Milanović i Aleksandar Vučić
Predsjednici Hrvatske i Srbije: Zoran Milanović i Aleksandar VučićFoto: Olivier Hoslet/dpa/picture alliance

TAZ piše i da ova izjava Milanovića, i pored toga što je u Briselu zabilježena kao fusnota, otvara pitanje pouzdanosti NATO-partnera. S tim u vezi list piše da bi i u Mađarskoj moglo doći do „prkosne reakcije" s obzirom na proces koji je EU pokrenula protiv ove zemlje kojoj sada prijeti smanjenje subvencija. TAZ podsjeća i da Mađarska na Balkanu „odavno podupire nacionalističko-autokratske pozicije" kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u BiH i s tim u vezi pominje komesara za proširenje Olivéra Várhelyija koji „sa hrvatskim lobijem pravi pritisak u Briselu da dođe do promjene Izbornog zakona u korist hrvatskih nacionalista". TAZ dodaje i kako „ekstremistima u BiH ide u prilog što desničarske snage u Evropi ujedinjuje ideja po kojoj muslimani dakle Bošnjaci, kako se tvrdi, potčinjavaju kršćane u BiH". Pri tom, „ni mnogi strani diplomati u BiH ne razumiju da su Bošnjaci ti, koji brane evropske vrijednosti", piše između ostalog Tageszeitung iz Berlina. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu