Prva Ženska alternativna vlada u BiH

Kandidati za prvu Žensku alternativnu vladu u BiH ili "vladu u sjeni" predložili su predstavnici velikog broja nevladinih organizacija u BiH. Za čelne pozicije u 14 ministarstava bore se uglavnom žene stručnjaci u svom poslu sa višegodišnjim iskustvom. Jedna od njih je profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Lamija Tanović, kandidat za ministra nauke i kulture. Iako smatra da je nauku i kulturu trebalo odvojiti, Tanović kaže da je ideja dobra bar zbog medijskog talasanja: " kaže se da u našoj sredini postoje žene koje bi sigurno mudrije, sa manje taštine i korupcije radile neke ozbiljne poslove".

Bez stranačke i nacionalne obojenosti

Helsinški parlament građana Banjaluka organizovao je on-line glasanje za konačan sastav vlade koji će biti poznat 20. avgusta ove godine. Ukupno je predloženo 70 žena iz svih dijelova BiH koje su prepoznatljive u svojim sredinama. Direktorica Helsinškog parlamenta Dragana Dardić kaže da ideja nije bila da se parira Savjetu ministara BiH, koje nema nijednu ženu u svom sastavu, već da se oformi neformalno ali respektabilno političko tijelo koje nije obojeno stranačkom ili nacionalnom pripadnošću: "Ideja je da žene koje će biti u toj vladi reaguju na aktuelna dešavanja u zemlji, da nude rješenja za aktuelne probleme, a njih je mnogo. Prosto da ponude neka drugačija rješenja od onih koja trenutno imamo na aktuelnoj političkoj sceni BiH, koja su omeđena stranačkom i nacionalnom pripadnošću".

Lamija Tanović dodaje da je nemoguće nešto promjeniti kao pojedinac jer glasači ne mogu da prepoznaju dobar program: "Znate da na izborima žene daleko više procentualno glasaju. Ali glasaju za muškarce a ne za žene. Ta ženska solidarnost nedostaje".

Žene prepuštaju pozicije muškarcima

Političke stranke na kandidatskim su listama obavezne da imaju najmanje 30 odsto žena ali je problem što njih, nakon izbornog ciklusa, uglavnom nema jer se mjesta popunjavaju nekim drugim stranačkim kombinatorikama. Zbog toga bi Ženska alternativna vlada trebala da ukaže na probleme, a ne samo da zadovolji formu. Olivera Mastikosa direktor je humanitarne organizacije Partner iz Banjaluke i jedna od sedam kandidata za ministra finansija. Kaže da je projekat neobičan za naše prostore te smatra da žene nemaju dobru poziciju u društvu kada je riječ o političkom učešću: "Činjenica je da smo mi žene te koje prepuštaju pozicije muškarcima a i rado glasamo za njih. Mislim da ćemo kroz ovaj projekat podstaći na razmišljanje žensku javnost o svom političkom učešću u budućnosti kao nečem što je vrlo ozbiljno, odgovorno i moguće".

Afirmacija koncepta rodne ravnopravnosti

Formiranje Ženske vlade u BiH je jedna od aktivnosti projekta "Ženska strana politike"koji od oktobra 2011. godine uz finansijsku podršku Fondacije Instituta otvoreno društvo, realizuje Helsinški parlament građana Banjaluka. Cilj je osnaživanja žena iz političkih stranaka i organizacija civilnog društva u ravnopravnom učešću u procesu odlučivanja i afirmacije koncepta rodne ravnopravnosti u BiH. Glasanje za prvu Žensku alternativnu vladu u BiH moguće je na web stranici Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, ženska strana politike (www.zenskastranapolitike.hcabl.org) do 20. avgusta ove godine.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić