PRVA BOSANSKA UMJETNICKA Izložbau UN-u:
14. novembar 2003Oglas
Ssta vezze djecu izmedju dva inferna? Onoga sarajevskog koji je potrajao ccetiri godine I onog nissta manje tragiccnog, njujorsskog inferna, – ljudskog stradanja od 11. septembra prije dvije godine?
Na to pitanje pokussala su ogovoriti, nitko drugi nego djeca ova dva grada: New Yorka I Sarajeva. U New Yorku je joss 7. novembra otvorena izlozzba sa ccudesnim nazivom, ali ona tek ovih dana u velikoj auli Ujedinjenih naroda postaje dogadjaj i izaziva istinske valove odussevljenja publike. Uostalom to je prva velika izlozzba bosanske umjetnosti na ccuvenom East Riveru, iako se radi o naivnoj, radije djeccijoj umjetnicckoj percepciji turobne balkanske stvarnosti. Izlozzba, kojoj je I moccno medijsko “globalno ccudovisste,” zvano CNN (Cable News Network) posvetilo jednu cijelu reportazzu, a to poslije krvavih bosanskih sokaka od prije skoro jednog desetljecca jeste pravi kuriozitet.
“Naknadni potresi-umjetnost i uspomene odrastanja nakon rata i terora u Bosni I Hercegovini i Sjedinjenim drzzavama,” naziv je pomenute izlozzbe koja predstavlja radove mladih Bosanaca, prezzivjelih u bosanskom ratu, te mladih Amerikanaca koji su prezzivjeli teroristiccke napade 11.septembra ili rujna. Izlozzbu su, kako je to I dolikovalo otvorili znalci protekle bosanske drame:Poznati novinar i autor knjiga Sebastian Junger, proslavljeni ratni fotograf Ron Haviv, te sam izaslanik generalnog tajnika UN-a, njegov potsekretar zaduzzen za pitanja stradanja djece u oruzzanim sukobima, g-din Olara Otunnu. Ali bili su tu I gosti iz Sarajeva, teen-ageri Nermina Nuhodzich, Una Dobrinac I Ismet Lisica, cciji su radovi pored drugih I predstavljeni. Na otvaranju je prisustvovao I odnedavna specijalni predstavnik Predsjednisstva za kulturu u SAD, svjetski slavni pijanista I u svojoj 31-voj godini vech ambassador UNICEF-a, sarajlija Sassa Toperich. Bili su tu I drugi, manje poznati
ili visse ili manje vazzni. Sassa Toperich za Deutsche Welle kazze da se Svijet se nakon 11. septembra zbog snage I utjecaja SAD promjenio I da je no ssto je Sarajevo, koje je prozzivjelo, kao terror od ccetiri godine, New York prozzivjeo u jednom danu, te da je sada, toliko godina poslije potrebno umjetniccki sagledati ta dva inferna: Ambasador UNICEFA-a, Dr. Toperich veli:
“ Dobro je napraviti jednu impresivnu ideju koja kazze, svako zlo koje se dogodi je za osudu, bez obzira koliko ono dugo trajalo I koliko ono zzivota odnjelo. Ccak I u humanisticckom pogledu mislim da ste strane je izlozzba impresivna. Mozzemo rechi da je oko tristo ljudi koji su dossli na otvaranje zadovoljno. Upravo sam dobio informaciju d ache na CNN u subotu u pola ccetiri ichi reportazza o tome … Mislim da o BiH u SAD, posebno nakon 11. septembra stoji jedno nerealno stanje. Moramo se sami truditi da BiH predstavimo u onom svijetlu u kojem to ona zasluzzuje, a to je da je to mlada, prosperitetna drzzava, koja je na jednoj uzlaznoj putanji… To nije drzzava u kojoj se postovechuju zzrtve I agresori,” kazze izmedju ostalog Toperich iznosechi tvrdnju da su ovakve izlozzbe dobre za samu buduchnost Bosne I Hercegovine.
Medu izlozzenim djelima koji che kristalnu Palachu naroda krasiti sve do 26. novembra ili studenoga, nalaze se video i dokumentarni materijali, maske, kolazzi, jednostavni crtezzi I autenticcne fotografije, ad-hoc pisani tragovi, potom “memoari” … Zapisi stvoreni u periodu od godinu i pol dana u Sarajevu i godinu dana u New Yorku. To je dio projekta fokusiran je i na one istinske mladelaccke I najiskrenije zapise i sjechanja pohranjena u osobne dnevnike, napisane od strane osmoro mladih ljudi iz Lukavice pored Sarajeva. I kako to obiccno biva, pissucci o sebi, ovi mladi ljudi pissu o nama I u svijetu u kome zzivimo. Izlozzba je u augustu prikazana u Sarajevu, a vech u decembru ili prosincu -- putuje u London.
Za one koji su je vidjeli, ili bolje recceno – dozzivjeli -- Izlozzba je doista koloplet radova bosanske mladezzi, koji, kao da u svoj umjetniccki alter-ego pronassli u radovima mladih Amerikanaca, svjedoka ili zzrtava teroristicckih napada na Svjetski Trgovinski Centar u New Yorku.
Iako svi vech naravno znaju ssto se dogodilo tog 11. septembra 2001-ve., ali ono ssto nije znano je to - da kad su se recimo -- americcka djeca vratila u sskole, dvije sedmice nakon russenja poznatih nebodera u njujorsskom down-townu, poccela su se skoro spontano dopisivati sa djecom iz Sarajeva. Mlade Sarajlije su im u znak solidarnosti zapoccele pisati. I tako su razmjenjna dva bolna iskustva. Ali tako je u duhu Slezingerovog “Lovca u zzitu,” ulovljena I nada na horizontu uvjek vedrog djeccijeg neba. Na priblizzno isti naccin obiljezzena su I dva inferna, (stradanja); onaj sarajevski I ovaj njujorsski. S pravom, reklo bi se.
Na to pitanje pokussala su ogovoriti, nitko drugi nego djeca ova dva grada: New Yorka I Sarajeva. U New Yorku je joss 7. novembra otvorena izlozzba sa ccudesnim nazivom, ali ona tek ovih dana u velikoj auli Ujedinjenih naroda postaje dogadjaj i izaziva istinske valove odussevljenja publike. Uostalom to je prva velika izlozzba bosanske umjetnosti na ccuvenom East Riveru, iako se radi o naivnoj, radije djeccijoj umjetnicckoj percepciji turobne balkanske stvarnosti. Izlozzba, kojoj je I moccno medijsko “globalno ccudovisste,” zvano CNN (Cable News Network) posvetilo jednu cijelu reportazzu, a to poslije krvavih bosanskih sokaka od prije skoro jednog desetljecca jeste pravi kuriozitet.
“Naknadni potresi-umjetnost i uspomene odrastanja nakon rata i terora u Bosni I Hercegovini i Sjedinjenim drzzavama,” naziv je pomenute izlozzbe koja predstavlja radove mladih Bosanaca, prezzivjelih u bosanskom ratu, te mladih Amerikanaca koji su prezzivjeli teroristiccke napade 11.septembra ili rujna. Izlozzbu su, kako je to I dolikovalo otvorili znalci protekle bosanske drame:Poznati novinar i autor knjiga Sebastian Junger, proslavljeni ratni fotograf Ron Haviv, te sam izaslanik generalnog tajnika UN-a, njegov potsekretar zaduzzen za pitanja stradanja djece u oruzzanim sukobima, g-din Olara Otunnu. Ali bili su tu I gosti iz Sarajeva, teen-ageri Nermina Nuhodzich, Una Dobrinac I Ismet Lisica, cciji su radovi pored drugih I predstavljeni. Na otvaranju je prisustvovao I odnedavna specijalni predstavnik Predsjednisstva za kulturu u SAD, svjetski slavni pijanista I u svojoj 31-voj godini vech ambassador UNICEF-a, sarajlija Sassa Toperich. Bili su tu I drugi, manje poznati
ili visse ili manje vazzni. Sassa Toperich za Deutsche Welle kazze da se Svijet se nakon 11. septembra zbog snage I utjecaja SAD promjenio I da je no ssto je Sarajevo, koje je prozzivjelo, kao terror od ccetiri godine, New York prozzivjeo u jednom danu, te da je sada, toliko godina poslije potrebno umjetniccki sagledati ta dva inferna: Ambasador UNICEFA-a, Dr. Toperich veli:
“ Dobro je napraviti jednu impresivnu ideju koja kazze, svako zlo koje se dogodi je za osudu, bez obzira koliko ono dugo trajalo I koliko ono zzivota odnjelo. Ccak I u humanisticckom pogledu mislim da ste strane je izlozzba impresivna. Mozzemo rechi da je oko tristo ljudi koji su dossli na otvaranje zadovoljno. Upravo sam dobio informaciju d ache na CNN u subotu u pola ccetiri ichi reportazza o tome … Mislim da o BiH u SAD, posebno nakon 11. septembra stoji jedno nerealno stanje. Moramo se sami truditi da BiH predstavimo u onom svijetlu u kojem to ona zasluzzuje, a to je da je to mlada, prosperitetna drzzava, koja je na jednoj uzlaznoj putanji… To nije drzzava u kojoj se postovechuju zzrtve I agresori,” kazze izmedju ostalog Toperich iznosechi tvrdnju da su ovakve izlozzbe dobre za samu buduchnost Bosne I Hercegovine.
Medu izlozzenim djelima koji che kristalnu Palachu naroda krasiti sve do 26. novembra ili studenoga, nalaze se video i dokumentarni materijali, maske, kolazzi, jednostavni crtezzi I autenticcne fotografije, ad-hoc pisani tragovi, potom “memoari” … Zapisi stvoreni u periodu od godinu i pol dana u Sarajevu i godinu dana u New Yorku. To je dio projekta fokusiran je i na one istinske mladelaccke I najiskrenije zapise i sjechanja pohranjena u osobne dnevnike, napisane od strane osmoro mladih ljudi iz Lukavice pored Sarajeva. I kako to obiccno biva, pissucci o sebi, ovi mladi ljudi pissu o nama I u svijetu u kome zzivimo. Izlozzba je u augustu prikazana u Sarajevu, a vech u decembru ili prosincu -- putuje u London.
Za one koji su je vidjeli, ili bolje recceno – dozzivjeli -- Izlozzba je doista koloplet radova bosanske mladezzi, koji, kao da u svoj umjetniccki alter-ego pronassli u radovima mladih Amerikanaca, svjedoka ili zzrtava teroristicckih napada na Svjetski Trgovinski Centar u New Yorku.
Iako svi vech naravno znaju ssto se dogodilo tog 11. septembra 2001-ve., ali ono ssto nije znano je to - da kad su se recimo -- americcka djeca vratila u sskole, dvije sedmice nakon russenja poznatih nebodera u njujorsskom down-townu, poccela su se skoro spontano dopisivati sa djecom iz Sarajeva. Mlade Sarajlije su im u znak solidarnosti zapoccele pisati. I tako su razmjenjna dva bolna iskustva. Ali tako je u duhu Slezingerovog “Lovca u zzitu,” ulovljena I nada na horizontu uvjek vedrog djeccijeg neba. Na priblizzno isti naccin obiljezzena su I dva inferna, (stradanja); onaj sarajevski I ovaj njujorsski. S pravom, reklo bi se.
Oglas