Kandidat iz „pogrešne“ izborne jedinice
20. juli 2018
Bosnu i Hercegovinu (BiH) trese predizborna groznica koja prerasta u ozbiljnu političku krizu. Mnogi kandidati za oktobarske opće izbore vjeruju da će glasače pridobiti pričama o zaštiti „vitalnih nacionalnih interesa". U tim interesima, tvrde kritičari, socijalna pravda, ekonomski prosperitet i opći društveni napredak nisu među prioritetima. U dejtonskoj BiH sa ozakonjenom diskriminacijom, pojedinačni glasovi razuma gube se u predizbornoj retorici nacionalista koja podsjeća na najmračnije periode evropske historije.
Čini se da su u takvim uslovima umjereni kandidati građanske orijentacije unaprijed osuđeni na poraz. Ustavna rješenja i Izborni zakon u ovoj zemlji favoriziraju etno-nacionalni koncept vlasti. Na to upozorava i Svetozar Pudarić koji se kandidovao za srpskog člana Predsjedništva BiH. Kako je Centralna izborna komisija (CIK) odbacila njegovu kandidaturu jer dolazi iz „pogrešne" izborne jedinice, žalio se Ustavnom sudu BiH vjerujući da nisu sporne ustavne odredbe, nego Izborni zakon.
U iščekivanju odluke Ustavnog suda BiH
„U Ustavu BiH je navedena primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima koja zabranjuje diskriminaciju. U svojoj apelaciji Ustavnom sudu BiH tražim da sud utvrdi da je odredba Izbornog zakona kojom je propisano da kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH mora biti upisan u birački spisak u opštini koja se nalazi na prostoru izborne jedinice Republika Srpska (RS) protivustavna jer uvodi diskriminaciju. Prema toj odredbi Srbin iz Federacije BiH ne može se kandidovati za srpskog člana Predsjedništva BiH. I presudom Suda u Strazburu u predmetu 'Pilav protiv BiH' utvrđeno je da takva etno-teritorijalna izborna kombinacija predstavlja diskriminaciju“, kaže Pudarić za Deutsche Welle.
Svetozar Pudarić rođen je 1959. godine u Sarajevu, a studij arheologije završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U politiku je ušao još 1976., pristupivši Komunističkoj partiji koja se kasnije transformirala u Socijaldemokratsku partiju (SDP). Do početka rata u BiH radio je u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH. Tokom rata bio je odbornik u Skupštini Sarajeva i član Ratnog predsjedništva glavnog grada BiH. Bio je i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, Parlamentu Federacije BiH, a 2011. godine i potpredsjednik ovog entiteta.
Bunt protiv diskriminacije
Novinarka i urednica Radija Otvorena mreža Rubina Čengić podsjeća da je Pudarić dugo prisutan u bh. politici, i to u SDP-u BiH čiju je poslijeratnu epohu obilježilo vođstvo Zlatka Lagumdžije. Neki analitičari Lagumdžiju okrivljuju za „propast socijaldemokratije" u BiH, jer su za njegove vladavine SDP napustili mnogi istaknuti članovi. „Sveto nije obilježen kao Lagumdžijin čovjek, ali ga trenutno nema nigdje u SDP-ovoj politici. Ja ga znam kao vrlo odgovornog političara, pragmatičnog i temeljitog čovjeka. Jedan je od onih koji su se dosljedno zalagali za odavanje počasti civilnim žrtvama rata i obilježavanje mjesta na kojima su počinjeni ratni zločini. Zalagao se za izgradnju spomenika žrtvama koje su ubijene i bačene u jamu Kazani na padinama Trebevića kod Sarajeva, ali o tome nikada nije govorio kao Srbin, nego Sarajlija“, kaže Rubina Čengić za Deutsche Welle.
Pudarićeva kandidatura je i bunt protiv diskiminacije mnogih u ovoj zemlji, smatra predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. Finci je Jevrej, a Jevrejima u BiH nije dopušteno da se kandiduju na izborima za Parlament i državno Predsjedništvo. „Nažalost, jasno je da kandidatura Pudarića nije imala šanse da prođe, ali za pripadnike konstitutivnih naroda postoji jedno sretno rješenje. Na primjer, Pudarić bi kao Srbin preseljenjem u RS stekao sva prava da se kandiduje. Međutim, pripadnici nacionalnih manjina nemaju tu 'sreću'. Gdje god da se preselimo u BiH, ja i gospodin Dervo Sejdić ne možemo steći pravo kandidature. Mislim da je Pudarić ovom kandidaturom htio pokazati koliko je apsurdna situacija u kojoj se nalaze, ne smo pripadnici manjina, nego i konstitutivnih naroda koji ne žive na 'pravom' dijelu teritorije BiH. Odluke suda u Strazburu, među kojima i 'Sejdić-Finci' treba implementirati pogotovo što se nadamo kandidatskom statusu za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Jasno je da zemlja koja ne poštuje ljudska prava svojih građana ne može biti ni kandidat ni punopravna članica EU“, kaže Finci za Deutsche Welle.
Vlasti protiv provođenja presude „Sejdić-Finci“
Da je kandidatura Svetozara Pudarića pokušaj ukazivanja na „pogubnu dimenziju" bh. ustavnog uređenja, smatra i novinar BH radija 1 Amir Sužanj. On u komentaru za Deustche Welle podsjeća da je BiH jedina zemlja u Evropi koja Ustavom oduzima elementarna prava mnogim kategorijama svojih državljana zbog njihove etničke i nacionalne pripadnosti. „Od završetka Drugog svjetskog rata ne postoji sličan primjer da je, recimo Jevrejima i Romima, onemogućeno da se kandiduju i da budu birani na značajne državne funkcije. Ustavom je onemogućeno pripadnicima konstitutivnih naroda da budu birani u entitetima gdje predstavljaju manjinske narode. Diskriminacija na ovoj osnovi postoji i u nekim evropskim zemljama, ali ona nigdje nije zavedena u ustavu i izbornom zakonu kao što je to slučaj sa BiH", kaže Sužanj.
On ističe da su do apsurda dovedena i nastojanja međunarodnih krugova da čuvena presuda 'Sejdić-Finci' bar fiktivno bude provedena. „Slučaj 'Sejdić-Finci' zloupotrijebljen je u nastojanjima pojedinih političkih krugova da pod plaštom implementacije te odluke zapravo nametnu ostvarivanje nekih drugih političkih ciljeva. Institucije u BiH već godinama praktično ne pokazuju nikakvu želju da dokinu te fašisoidne odrednice u najvišem pravnom aktu zemlje jer vladajući krugovi sprečavaju svaki nagovještaj potresanja njihovog modela vladanja, utemeljenog na ravnoteži straha i nacionalnoj homogenizaciji“, zaključuje Sužanj.
Vjera u socijaldemokratiju
Svetozar Pudarić ostaje privržen socijaldemokratiji podsjećajući da su vrijednosti ove ideologije ustanovljene na stvarnim potrebama određenog društvenog sloja. „Taj društveni sloj nije nestao, on se samo transformisao. To nije ono radništvo iz vremena borbe za 'tri osmice' (osam sati rada, osam sati odmora i osam sati slobodnog vremena) iako smo se mi u BiH, nažalost, možda i vratili u to doba. Neko te stavove i potrebe mora politički artikulisati zastupajući ih u organima vlasti. Predstavnička demokratija možda nije najbolji model, ali se u evropskim razmjerama pokazao kao najfunkcionalniji“, kaže Pudarić. On vjeruje da socijaldemokratija ima budućnost u BiH i da će se ova zemlja osloboditi političkog diskursa koji dominira od devedesetih godina prošlog stoljeća.