1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Putin profitira od Brexita

Ingol Mannteufel
25. juni 2016

Službene ruske reakcije na Brexit zvučat će diplomatski, ali iza kulisa Kremlja vlada veliko slavlje. EU će sada biti zabavljen sam sobom, riskantna igra Kremlja rezultirala je konačno uspjehom, smatra Ingo Mannteufel.

https://p.dw.com/p/1JDYd
Russland Wirtschaftsforum SPIEF 2016 in St. Petersburg
Foto: picture-alliance/dpa/Tass/M. Metzel

Od britanskog referenduma ne profitiraju samo Nigel Farage i drugi euro-skeptični političari širom Europske unije, poput Geerta Wildersa u Nizozemskoj i Marine Le Pen u Francuskoj. I ruski predsjednik Vladimir Putin je profiter od referenduma na kojem je odlučeno o Brexitu.

Doduše, malo je vjerojatno da će se od Putina tim povodom čuti trijumfalni govor. On se ipak pozicionira kao međunarodni državnik, koji će reagirati diplomatski i umjereno. Ali kroz medije koje kontrolira Kremlj će jasno dominirati zluradost i krokodilske suze zbog Brexita. Jer ruski mediji odavno predstavljaju Europsku uniju u negativnom svjetlu, kao Uniju koja samo što se nije raspala.

Putinova „populistička internacionala“

Želja Britanaca da istupe iz EU-a mnoge Ruse podsjeća na raspad Sovjetskog Saveza. Istina, britanska odluka je povijesni rez. No ona neće dovesti do potpunog kolapsa državnog i ekonomskog uređenja u EU kao što je to bio slučaj tijekom raspada SSSR-a. Tu istinu gledateljima ruskih televizija neće se servirati, njima propagandisti Kremlja prenose bajke o toj, ah, Europi koja se raspada. Time treba odvući pažnju ruske publike od vlastite krize i učvrstiti monopol moći vladajuće elite u Moskvi.

Ingo Mannteufel
Ingo Mannteufel

Ruska politika se ne može označiti uzrokom jačanja populističkih raspoloženja u Europi ili, sjetimo se Donalda Trumpa, u Sjedinjenim Državama. Razlog za to je kompleks demografskih, političkih i socijalno-ekonomskih čimbenika. No Kremlj je prethodnih godina vidno pojačao napore da podrži populističke grupacije koje su u pravilu kritične prema Europskoj uniji. Bilo je tu kredita jedne rusko-češke banke koji je dobila Marine Le Pen (Front Nationale) do krajnje naklonjenog izvještavanja internacionalnih ruskih državnih medija o britanskom UKIP-u Nigela Faragea i podrške (za sada neuspjeloj) neovisnosti Škotske.

Jačanjem populističkih tendencija u Europi – uglavnom desnih, ali sve više i lijevih – treba se narušiti stabilnost i funkcioniranje Europe. Logika je sljedeća: što više nejedinstva u Europi znači veće šanse za Rusiju da ostvari bolju pregovaračku poziciju s EU, aktualno se to tiče prije svega ublažavanja europskih sankcija.

Ispunjen maksimalni cilj

Odlukom za Brexit je praktično ispunjen maksimalni cilj ruske vanjske politike u Europi: EU će se idućih godina baviti uglavnom sama sobom. Proširenje EU-a trenutno je nezamislivo. Loša vest za Ukrajince, Moldavce ili Gruzijce: proširenje EU-a na post-sovjetske ili balkanske države odgurnuto je daleko, daleko u budućnost. Teško je zamisliti da će uskoro uslijediti čak i ukidanje viznog režima za građane Ukrajine ili Gruzije.

Europska perspektiva Ukrajine, Moldavije i Gruzije je, dakle, pokopana do daljnjeg. Iako to nitko u Europskoj uniji neće glasno izgovoriti, ove zemlje će posredno ponovno biti gurnute u ono što u Rusiji definiraju kao svoju „zonu utjecaja“. Time ruski predsjednik Putin svakako spada u red profitera od britanskog referenduma.