1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Putinov rat u Siriji

Mehmed Smajić1. oktobar 2015

Vazdušni napadi Rusije u Siriji su tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe. Jedna od tema je i Haris Silajdžić koji slavi 70 rođendan.

https://p.dw.com/p/1GgVd
Foto: Reuters/M. Klimentyev/RIA Novosti/Kremlin

Novinar lista „Die Welt“ piše da „Putin pomaže sebi, a ne nama". „ Napadi Moskve su dokaz nemoći Zapada koji je na sva usta za sirijskog predsjednika Asada povukao crvenu liniju, ali nije pronašao konsekvence koje će on snositi ukoliko je pređe.

Zapad je djelovao neodlučno, čak i kukavički, što sada koristi Vladimir Putin. Njegovi piloti i isporuka oružja Asadu u Siriji neće proizvesti manje izbjeglica, nego više. Ali, stranka Ljevice će nam sigurno uskoro objasniti zašto je to dobro za Njemačku. Do tada je od pomoći ako njemačka vanjska politika radi Sirije ne zanemari Ukrajinu i tako pokuša gasiti drugu vatru, pri čemu prvu ignoriše“, piše "Die Welt".

Novinar lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ je drugačijeg mišljenja. „Kratko objašnjenje ruske vojne akcije u Siriji bi moglo glasiti: Rusija se brani pred Damaskom. Argument, da se protiv tzv. Islamske države bolje boriti u Siriji nego kasnije kod kuće imati posla sa IS-ovim borcima koji su se vratili s ratišta, mogli bi iznijeti i političari zapadne alijanse protiv terorističke milicije. U Rusiji kao nigdje drugo to ima poseban značaj“, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i podsjeća da ni u jednoj drugo nemuslimanskoj zemlji u proteklih 20 godina nije bilo toliko napada islamističkih terorista kao što je bilo u Rusiji.

Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je negirao navode da su ruski avioni bombardovali položaje protivnika Asadovog režima, a ne terorističke milicije.
Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je negirao navode da su ruski avioni bombardovali položaje protivnika Asadovog režima, a ne terorističke milicije.Foto: imago/ITAR-TASS

„Badische Zeitung“ komentariše: „Ukoliko se obistini ono što sirijska opozicija sumnja, a to je da cilj ruskih vazdušnih napada uopšte nisu teroristi IS-a nego protivnici Asadovog režima, onda će ruske akcije dodatno povećati egzodus izbjeglica prema Evropi. Osim toga, to će još više pokvariti odnos između Rusije i Zapada. Više nego kakav je trenutno. To su mračne prognoze“, smatra komentator lista „Badische Zeitung“.

Bulevarski list „Bild“ piše da je bombardovanje u Siriji ponovo tema svjetske politike. „Bombardovanje protiv IS-a. Bombardovanje za prijatelja, masovnog ubicu Asada. Palestinski predsjednik je istovremeno najavio primirje s Izraelom. U Afganistanu su islamisti iz kamenog doba na putu da ponovo dođu na vlast. Svijet tone u haos. Sada se sveti to što se američki predsjednik Obama politički i vojno povukao iz regiona. Putin bez bilo kakve milosti koristi haos i bezvlašće. Zapad se sada mora odlučiti: da li da pusti Putina da završi svoj rat u Siriji, a to je da pobijediti IS po cijenu da Asadov režim ostane na vlasti. To bi uzdiglo Rusiju do zaštitnika regiona. To nikome nije u interesu. Čovjek od vlasti, Putin, ima plan. Zapad, nažalost (još) ne“, piše Bild.

Haris Silajdžić – borac za ukidanje RS

70. rođendan Harisa Silajdžića je tema o kojoj se govori u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“. U tom listu je njemački diplomata Hansjörg Eiff, do 1994. godine opunomoćenik njemačke vlade za humanitarnu pomoć, objavio kraći tekst u kojem opisuje neobjavljena sjećanja sablasne scene iz opkoljenog Sarajeva. „Haris Silajdžić me kao premijer BiH primio u zgradi predsjedništva. Sastali smo se uz svijeće. Cijelo Sarajevo je bilo u marku. Atmosfera je bila sablasna. Do toaleta, u kojem nije bilo vode, dolazilo se tako što se kroz mrak moralo držati zida“. U takvim uslovima, od svijeta ostavljen na cjedilu, Silajdžić je tada pokušavao spasiti Bosnu. “Da je na Aljasci bilo ugroženo 1.000 pingvina, Greenpeace bi odavno izvršio akciju, ali mi Bosanci očito nismo vrsta koja je vrijedna da se zaštiti“, rekao mi je Silajdžić i dodao: „Evropa ne želi muslimane“.

Haris Silajdžić
Haris SilajdžićFoto: AP

Umjereniji od predsjednika Alije izetbegovića, Silajdžić se okrenuo od njegovog kursa i osnovao vlastitu stranku. Uz obećanje da će ukinuti Republiku Srpsku, 2006. godine su ga Bošnjaci izabrali za svog predsjednika. Analitički često veoma oštar Silajdžić je zaboravio da je politika umjetnost mogućeg. Dok se borio za ukidanje RS birači su htjeli radna mjesta, obnovu ulica, odvoz smeća, što Silajdžića nikada nije interesovalo“ piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.