Radmanović i Izetbegović u Beogradu

Članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović u Beograd stižu na poziv srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića. Treći član državnog Predsjedništva Željko Komšić odustao je od puta u Srbiju jer smatra da su Nikolićevi stavovi o BiH „klasično miješanje u bh. unutrašnja pitanja i prizivanje raspada BiH kao države“.

Neki drugi bh. političari smatraju da bi Tomislav Nikolić mogao voditi principijelniju politiku prema cijeloj BiH za razliku od njegovog prethodnika Borisa Tadića koji je, prema riječima lidera Demokratske partije Dragana Čavića, „u fokus stavio samo jedan dio BiH i samo jednu partiju“.

Srbijansku politiku prema BiH ne određuju pojedinci

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja tvrdi da različite političke orjentacije dvojice predsjednika Srbije nisu presudne pri određivanju pravca srbijanske vanjske politike. „To čini državna politika koja ide svojim tokom“, kaže Šolaja.

„Vidimo da je Srbija sada napravila jedan vanjskopolitički prodor sa ovim dogovorom oko Kosova, tako da bi to mogao biti jedan stil u regionu. U suštini, ti regionalni odnosi napreduju. Od današnjeg (utorak, 23.4.) sastanka, međutim, ne treba očekivati ništa spektakularno, a pozitivno je to što bi ovo mogao biti nagovještaj češćih i korisnijih susreta“, ističe Šolaja.

Politički analitičar Branislav Božić vjeruje da se bilateralni odnosi između dvije zemlje kreću uzlaznom putanjom, uprkos negativnim, besadržajnim riječima koje povremeno dolaze s najviših političkih nivoa.

Ekonomija sve više diktira odnose u regiji

„Vjerujem da su ti odnosi danas mnogo bolji od onih iz vremena neposredno nakon Daytona. Dakle, i za poboljšanje i za kvarenje odnosa potrebno je vrijeme. Ovdje je riječ o trendu poboljšanja odnosa. Oni su iz godine u godinu bolji i pogrešno ih je posmatrati samo kroz prizmu političkih izjava. Naravno, važne su i izjave kao i odnos političkih elita, no na ekonomskom planu ti odnosi imaju ubrzan, uzlazni trend“, kaže Božić.

Političari Srbije i BiH morali bi biti mnogo pažljiviji u svojim izjavama, s obzirom na činjenicu da iza sebe imaju teške hipoteke prošlosti. Analitičari upozoravaju da je negativna retorika, kakva se povremeno može čuti s obje strane Drine, u funkciji manipuliranja javnim mnijenjem te da se otvorena pitanja koja opterećuju odnosne između dvije zemlje mogu riješiti na samo jedan način – razgovorom.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić