"Rajska ptica" i "entfant terrible"

Endi Vorhol se jedanput iščupao iz ruku smrti. Nakon što ga je feministkinja, mrziteljka muškaraca, Valeri Sloanas upucala u grudi, tada 39-godišnjeg umjetnika pop-arta, u život ga je vratila masaža na otvorenom srcu tokom hitne operacije kojoj je bio podvrgnut. Pokušaj ubistva Vorhola je potpuno promijenilo. Postao je drugi čovjek i potpuno drugačiji umjetnik. Solanas je uhapšena narednog dana. Tokom ispitivanja je izjavila da je Endi Vorhol "imao preveliku kontrolu nad njenim životom." A onda je u 58. godini, nakon rutinske operacije, život zagonetnog umjetnika okončan: Endi Vorhol, sin slovačkih emigranata, Rusina, umro je 22. februara prije 25 godina u Njujorku.

"Hoću da budem bogat i slavan!"

Od ranih nogu mladi Endru Varhola se interesovao za umjetnost u čemu su ga podržali i roditelji. Još kao mlad je radio reklame. Jednom je navodno rekao da “hoće da bude bogat i slavan”, ali mu to sa reklamom nije uspjelo. Ali je zato kao umjetnik uradio samo ono što je godinama radio u marketingu – svakodnevnim stvarima dao je upečatljivo svjetlo i prodavao ih – a naravno samim tim tako je pozicionirao i samog sebe.

To su bile novčanice dolara i flaše koka-kole, a prije svega su tu uvijek prisutne konzerve supe. Možda Kempbel supa u Sjedinjenim Državama i danas, nakon 50 godina, ima isti dizajn. Jer, Endi Vorhol ga je učinio besmrtnim. Potom dolaze na red šareni portreti poznatih kao Merilin Monro i Elvis Prisli, Džeki Kenedi i Elizabet Tejlor i naravno Džozef Bojs, njemački umjetnik, performer, skulptor i teoretičar umjetnosti koji je radio i kao profesor na Kunstakademi u Diseldorfu.

Na umjetničkoj sceni Vorhol je važio za „entfant terrible“. Bio je daleko od običnog i nije volio klišee. On je bio sveprisutan i jako je volio život. U čuvenoj njujorškoj diskoteci „Studio 54“ nosio bi svoju platinasto plavu periku i šmrkao bi kokain kao da ne zna za sutra.

"Dupli Elvis" za duplo manju cijenu!

Kako bi je mogao naplatiti, on je svoju umjetnost brendirao na tržištu. Njegovi kritičari su pak govorili da se Vorhol na taj način prostituiše. A koliko je zapravo Vorholovih djela odštampano, odnosno, koliko je kopija nastalao od jednog originala u njegovoj njujorškoj “Fektori” on nikada nije htio otkriti.

Slikao je automobile, naprimjer jarko obojeni BMV. Svojim polaroidom fotografisao je imućnu klijentelu i od tih fotografija kasnije pravio kolaže – i naravno prodavao. Tokom devedestih to je dovelo do pada cijena. Povremeno Vorhola uopšte nije bilo lako prodati. 1994. su kod Sotebija, čuvene londonske aukcijske kuća, četiri njegove slike ostale neprodate. Za „Duplog Elvisa“ iz 1963. nije samo jedanput ponuđena duplo manja cijena. Tek u posljednjih nekoliko godina Vorhol ponovo biva visoko pozicioniran. Njegov „Grin kar kreš“ prodat je 2007. za rekordnih 71,7 miliona dolara. A „Cvijeće“ je prošle godine na internet aukciji dostiglo cijenu 1.322.500. To je ujedno bio i svjetski rekord jedne internet aukcije slika. Ali, Vorhol sve to nije doživio.

"Smrt te zaista može učiniti zvijezdom"

Februara 1987. odlazi u bolnicu na njujorškom Ist sajdu kako bi se podvrgao jednostavnoj operaciji žučne kese. Sve je proteklo bez komplikacija, međutim, 22. februara ujutro, negdje oko pola sedam, umire od posljedica srčanog udara. Tačne okolnosti smrti su i pored mnogih istraživanja ostale nerazjašnjene. A prodaja njegovih slika nakon vijesti o njegovoj smrti je, naravno, snažno porasla.

Više od 20 godine poslije smrti oca pop–arta, upoznajemo ga i u drugačijem svjetlu: to je bio veoma religiozan čovjek koji je redovno odlazio u crkvu kojoj je pripadao po krštenju – grko-katoličku.

„Endi Vorhol je u Njujorku svakoga dana odlazio u crkvu. U rodnom Pitsburgu je posjećivao grko-katoličku crkvu Svetog Jovana Krstitelja, pored koje je i sahranjen. Vorholovi su u kući imali ikonu, i mali Endi je insistirao na tome da se obavezno sa majkom pomoli pred njom, prije nego što bi otišao u školu“, kazao je jednom prilikom poznavalac Vorholovog života i djela, kustos Pol Murhed iz Londona.

Zabilježene su i brojne Vorholove izjave, a jedna od njih je i: „Draga, smrt znači dosta novca. Smrt te zaista može učiniti zvijezdom“. I u njegovom slučaju to je zaista i bilo tako.

Autor: Svetozar Savić (dpa)

Odgovorna urednica: Zorica Ilić