Rat lijevih

"Bila je to crveno-zelena vlada (sastavljena od Socijalemokratske stranke i stranke Zelenih), koja je raskrstila sa pacifističkom tradicijom takozvane 'Bonske Republike'. Upravo stranke, koje su bile skeptične prema takozvanoj "vojnoj normalizaciji" Njemačke sada su donijele odlučujući vanjsko-politički potez ali i preokret", piše Die Zeit i dodaje: "Protesti zbog bombardovanja nisu se prenijeli na ulice već su ostali u dvoranama. Tadašnji ministar vanjskih poslova Joschka Fischer na Kongresu Zelenih u Bielefeldu pogođen je kesicom sa bojom u vrat, nakon čega je morao una ambulantno liječenje. Pa ipak dva mjeseca nakon početka bombardovanja, Zeleni su glasali za rat. Oni su se povinovali političko-moralnom pritisku koji je pozivao na humanitarnu intervenciju ali kao vladajuća partija bili su vođeni interesom da opstanu. Ali i prije nego što je formirana vlada SPD-a i Zelenih, njihovi vodeći ljudi su se pod pritiskom Vašingtona morali izjasniti za intervenciju NATO saveza na Jugoslaviju. Za tu odluku su Šroder i Fišer (Schroeder i Fischer) u oktobru 1998. imali svega 15 minuta vremena.

Šta je ostalo nakon rata

Ali šta je ostalo u kolektivnom sjećanju nakon tog rata?, pita se autor članka i odgovara: " U sjećanju sigurno nisu ostale borbene akcije njemačkih vojnika u avionima tipa tornado. Ostala je riječ 'kolateralna šteta' ali i pretjerano moraliziranje i oštrina retorike. 'Gdje su hiljade muškaraca iz Srebrenice?' replicirao je tada Joška Fišer Gregoru Giziju u Bundestagu. 'U kojoj su masovnoj grobnici? Ko za to snosi odgovornost? Ja sam', rekao je Fišer 'naučio pouku iz istorije. Ona glasi: Da nikada više ne bude rata ali isto tako i da nikada više ne bude Aušvica', prenosi list riječi Joške Fišera, koji je stranku Zelenih sa apsolutnog kursa politike 'pacifizma' ubijedio da pristane na vojnu intervenciju, u kojoj će učestvovati i njemački vojnici.

Razlozi za intervenciju nisu nedostajali

"Spremnost na intervenciju, zbog duge faze u kojoj Zapad početkom 90-tih nije intervenisao, je odavno postojala. Iz činjenice što su Evropa i Sjedinjene Države predugo posmatrale kako se u ratu u Bosni i Hercegovini ubija 200.000 ljudi, proizašla je odlučnost da ne dozvole da na Kosovu dođe do reprize, piše Die Zeit i na kraju teksta, u kojem se osvrće na tadašnja dešavanja na Kosovu i Srbiji i konačno popuštanje Miloševićevog režima, zaključuje: "Uprkos svega bilo je važno što su Amerikanci, ratom, za koji nisu imali mandat, okončali potlačivanje, progon i ubijanje Albanaca na Kosovu."

Papa i skandal sa kondomima

Njemačka štampa danas komentira izjavu pape Benedikta XVI o kondomima, koju je dao nakon dolaska u Kamerun, u okviru turneje po Africi. Papa je izjavom da kondomi samo pogoršavaju problem side podigao prašinu. O tome Maerkische Oderzeitung" piše: "Najprije skandal sa biskupom Wiliamsonom, koji poriče holokaust, a sada kondomi i sida. Čini se da se 82-godišnji papa polako otuđuje od stvarnosti. Naravno da je razumljiv stav Vatikana po kojem se poziva na vjernost partneru i odustajanje od seksualnih odnosa prije braka. I sigurno je da upotreba kondoma ne rješava problem side. Ali potpuno je apsurdno reći da upotreba kondoma pogoršava problem aidsa. Ako se uzme u obzir da je u Africi 67% stanovništva zaraženo HIV-om, prijedlog pape da se igra na kartu duhovne obnove je neodgovoran, zaključuje "Maerkische Oderzeitung".