U Siriji "asimetrični rat" kao što je bio u Bosni i Hercegovini

"Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je postupke vladinih trupa u Siriji protiv prosvjednog pokreta usporedio s ratom u Bosni i Hercegovini te nije isključio mogućnost naoružavanja oporbe", piše online izdanje Tagesspiegela. Davutoglu je ovo izjavio na konferenciji "Prijatelja Sirije", održanoj protekle nedjelje (1.4.) u Istanbulu. Tagesspiegel dalje prenosi da je Davutoglu pojasnio da "kao u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina, tako je i danas u Siriji, na djelu 'asimetrični rat' između dobro naoružane vojske i 'žrtava bez odgovarajućih sredstava za samoobranu'. Ako međunarodna zajednica ne uspije u svom nastojanju da okonča krvoproliće u Siriji, zahtjevi sirijske oporbe za opskrbom oružjem iz inozemstva su legitimni, kazao je Davutoglu." Tagesspiegel dodaje i da Davutoglu polazi od toga "da su izbrojani Asadovi dani na vlasti. Nakon svih tih zločina protiv vlastitog naroda, režim neće moći preživjeti, kazao je Davutoglu i dodao: 'Samo je pitanje vremena'."

"Angela, ti si mama Europe, ti nas ne odbacuješ kao Sarkozy"

"Raj Neukölln" je naslov članka u ovotjednom izdanju magazina Spiegel, u kojem je riječ o jednoj ulici u berlinskoj četvrti Neukölln, u kojoj živi veliki broj Roma iz sela Fântânele iz Rumunjske. U ovom selu i počinje priča iz Spiegela, točnije u seoskoj crkvi u kojoj jedan muškarac sa krznenom kapom poručuje: "Angela, ti si mama Europe, volimo te. Neka je Bog blagoslovi zato što prima Rome i ne odbacuje ih kao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy."

Spiegel pojašnjava da u Njemačkoj berlinska četvrt Neukölln "važi kao jedna od najsiromašnijih četvrti u državi. U Fântâneleu, romskom selu oko 35 kilometara sjeverozapadno od Bukurešta, tu četvrt zovu: raj. Cijelo jedno selo se seli. Oko 500 ljudi iz Fântânelea živi već u ulici Harzer, 200 ostalih su rasuti po Berlinu. A mnogi će ih slijediti. Ta mala seoba naroda iz Fântânelea u Neukölln je selidba u njemačku socijalnu državu, u jedan svijet u kojem više koristi imaju od dječjeg doplatka i socijalne pomoći (hartz IV) nego od držanja svinja u Vlaškoj. Od ulaska njihove zemlje u Europsku uniju 2007. godine, broj Rumunja u Njemačkoj se gotovo udvostručio, na 127.000.

Velika povorka ovih putnika koji se nadaju u bolje sutra je započela s Volkerom P., koji danas ima 35 godina i prima socijalnu pomoć", piše Spiegel, pojašnjavajući da se ovaj Nijemac sa svojim poznanikom Rumunjom krajem devedesetih uputio u rumunjsko selo, "selo bez kanalizacije i ulica, i s Romima koji su tu nastanjeni, koji nisu bili Nomadi, nego pobožni kršćani koji žive prema strogim pravilima: ne prose, ne kradu, ne psuju, ne pljuju. I bez kontracepcije, neke obitelji imaju desetero djece, neke još više." Spiegel dalje piše da se Volker P. zaljubio u sestru svoga poznanika, oženio ju je i poveo sa sobom u Berlin. "Kad je Rumunjska postala članica EU-a, povećala se i obitelj Volkera P. Prvo je u Berlin došao Marian, najstariji brat njegove žene, zatim i punac i punica. Uslijedio je dolazak još sedmero braće i sestara i njihova djeca. Usto su došli rođaci i rodice, susjedi, prijatelji, poznanici."

Druga sreća i novi seoski starješina

Volker P. je bio njihov vodič kroz njemačko zakonodavstvo i administraciju, piše Spiegel, te se pobrinuo i za to da nađu stanove u Berlinu. "Doseljenici su živjeli u ulici Harzer, kao da nikad nisu napustili svoje selo. Prašili su tepihe u dvorištu, hodali u ogrtačima po ulici i držali se podalje od njihovih njemačkih susjeda. Od podruma su napravili skladište madraca, u dvorištima su rasla brda smeća, jer nitko nije znao kuda s tim", piše Spiegel navodeći da je u tom trenutku i sam Volker P. već odavno izgubio orijentaciju i prestao brinuti se za Rome.

"No Rumunji su imali drugi put sreću. U kolovozu 2011. je aachenska stambena udruga kupila stambeni blok u Neuköllnu. Tvrtka je u vlasništvu Katoličke crkve i veoma joj je bitan socijalni angažman. Poduzeće je kao voditelja projekta postavilo Benjamina Marxa. Za te Rome je on njihov novi seoski starješina. 750 kubičnih metara smeća je Marx dao ukloniti, popravljeni su prozori i grijanje, jedan deratizer je riješio problem sa štakorima. 'Kad grad već ne radi dobro integracijski posao, onda to moramo mi učiniti', kaže Benjamin Marx", piše Spiegel.

Ovaj njemački tjednik napominje da se situacija poboljšala otkad je ovo aachensko poduzeće preuzelo "integracijski posao" u ulici Harzer te da se i sami Romi više trude da se integriraju, da uče, da završe školu i pronađu posao. Članak Spiegel međutim završava još jednom sudbinom iz sela Fântânele i obitelji koja se već sprema da također postanu novi stanari u ulici Harzer u njihovom "raju Neukölln".

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić