Različite rekacije na presudu Sakibu Mahmuljinu
30. januar 2021
General Armije Bosne i Hercegovine Sakib Mahmuljin pred Sudom BiH nepravosnažno je osuđen na 10 godina zatvora jer nije spriječio ratne zločine koje su počinili pripadnici odreda „El Mudžahidin“ 1995. godine na području Vozuće i Zavidovića. Iako nepravosnažna, presuda je izazvala brojne reakcije. Mahmuljinovi saborci iz boračkih organizacija u Federaciji BiH smatraju da je presuda „izjednačavanje branioca i agresora“. Na protestima u Zenici kazali su i da je kazna od 10 godina zatvora za komandnu odgovornost „neprimjerena u odnosu na presude zločincima za dokazane genocide“.
„Izjednačavanjem krivice se dezavuišu zločini u Srebrenici, etničko čišćenje u Vozući i Istočnoj Bosni, ubijanje djece u Sarajevu i Prijedoru i širom BiH. Pravda nije zadovoljena u mnogim slučajevima, posebno kada je riječ o prvostepenoj presudi Mahmuljinu. Nadamo se da će na kraju pravda biti zadovoljena i da žrtva ne može biti zločinac“, kazao je pukovnik Haris Ćatić, jedan od ratnih komandanata zavidovićkih brigada. Bivši borci Armije BiH sa skupa u Zenici poručili su i da podržavaju Sud BiH koji treba saslušati sve svjedoke, i da pravosnažna presuda treba biti „čista“ i bez „uplitanja politike“.
Prigovori iz RS-a
Iako nisu zadovoljni visinom izrečene kazne, preživjele žrtve, udruženja i zvaničnici iz Republike Srpske (RS) smatraju da je i nepravosnažna presuda Mahmuljinu potvrda „strašnog zločina“ na području Zavidovića i Vozuće. „Malo bi bilo i da je 30 godina, a ovo je zaista ponižavajuće za porodice koje su izgubile svoje najdraže, poput Jovićeve koja je prošla kamp Odreda 'El Mudžahidin', kojoj su pogubljeni otac i stric“, tvrdi predsjednik Zavičajnog udruženja „Zavidovićani“ Zoran Blagojević. „Kazna je trebala biti doživotna, ako već ne postoji smrtna. To pokazuje da Sud BiH ima dvostruke aršine. Za mnogo manje zločine Srbi su osuđivani po 15, 20 i više godina“, rekla je Božica Railić iz Udruženja žena žrtava rata.
U RS-u su posebno ogorčeni na reakciju ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković koja je na svom Facebook profilu izrazila podršku optuženom za ratne zločine. „Ovo nije presuda Sakibu, ovo je presuda svima koji su branili svoju zemlju od najezde zločinaca! Ne sude one koji su odgovorni za zločine, koji veličaju zločince, koji uskraćuju prava na istinu, a samim tim i pomirenje, koji opstruiraju svaki progres ove zemlje, koji siju mržnju“, napisala je ministrica Turković. Pored ostalih, reagirao je direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica RS-a Milorad Kojić kazavši da je podrška Turkovićeve Mahmuljinu „veliki šamar suživotu“.
Tanja Topić: „I podrška nepravosnažno osuđenima jača etničke tenzije“
„Kao što je javno podržavanje osuđenih ratnih zločinaca, te njihovo glorifikovanje od strane pojedinih političara u najmanju ruku nepristojno političko ponašanje, lišeno svakog civilizacijskog odnosa prema zločinima, tako je i ova podrška nepravosnažno osuđenom Sakibu Mahmuljinu potvrda jednostranog crno-bijelog odnosa prema žrtvama i zločincima u BiH, lišena kritičkog i konstruktivnog suočavanja sa zločinima na sopstvenoj strani“, kaže za Deutsche Welle magistrica političkih nauka iz Banjaluke Tanja Topić. Ona vjeruje da i podrška nepravosnažno osuđenima za ratne zločine doprinosi jačanju međuetničkih netrpeljivosti u BiH.
„Sama matrica po kojoj se ne mogu izjednačavati 'žrtve i dželati', te da oni koji su se branili nisu u stanju počiniti zločine, jednako je opasna kao i odlikovanje zločinaca i davanje imena studentskih domova po njima. Opasno je pojednostavljivanje političara na svim stranama u BiH u odnosu prema presudama za ratne zločine. Bisera Turković ovu presudu pominje u kontekstu svih koji su branili svoju zemlju i Sakibom proglašava sve građane, neki od srpskih političara genocid u Srebrenici relativizuju i pravdaju ga 'preventivnim' djelovanjem 'kako bi se spiječio neki novi Jasenovac', i tako unedogled“, kaže Tanja Topić.
Sudovi dobri samo kada oslobađaju „naše“, a osuđuju „njihove"
Ona upozorava da se takvim komentarima iskazuje i nepoštivanje suda. „Pojedini u BiH poštuju nezavisnost i profesionalizam sudova samo kada presude 'njihovim' zločincima, a oslobodi 'naše'. Zvaničnicima sudske presude treba da posluže za konstruktivan i kritički pristup u suočavanju s prošlošću, otvaranju bolnih tema, a ne za ispisivanje oda i iskazivanje poštovanja prema osuđenim ratnim zločincima, makar i nepravosnažno“, zaključuje sagovornica DW-a.
General Armije BiH Sakib Mahmuljin je nepravosnažno osuđen na 10 godina zatvora, jer kao komandant Trećeg korpusa Armije BiH, u čijem je sastavu djelovao i odred „El mudžahidin“, sačinjen i od stranih ratnika „mudžahedina“, nije ništa preduzeo da spriječi zločin nad ratnim zarobljenicima i srpskim civilima tokom vojne akcije na širem području Zavidovića i Vozuće 1995. godine. Prema optužnici, pripadnici ovog Odreda su u spetembru 1995. godine ubili 52 ratna zarobljenika, pripadnike bivše VRS. Zločini su, prema presudi, počinjeni tokom vojne operacije Armije BiH koja je u septembru 1995. godine ovladala Vozućom, inače jakim uporištem VRS i dijelovima planine Ozren.