1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Razoružavanje Srbije

6. maj 2023

Srbija je treća najnaoružanija država u svijetu, pokazuje jedno istraživanje. Srpski zvaničnici tvrde da su procjene proizvoljne, a predsjednik najavljuje veliko razoružavanje.

https://p.dw.com/p/4QyFo
U 2021. godini, prema zvaničnim policijskim podacima, stanovništvo Srbije je imalo 920.000 komada oružja
U 2021. godini, prema zvaničnim policijskim podacima, stanovništvo Srbije je imalo 920.000 komada oružjaFoto: Getty Images/AFP/C. Bouroncle

Dva masovna ubistva u dva dana. Mrtvih – 17. Ranjena 21 osoba. Dok se građani Srbije još uvijek bude iz stanja šoka, predsjednik najavljuje veliko razoružavanje Srbije. Naime, prema procjenama švajcarskog istraživačkog projekta „Small Arms Survay" iz 2018. godine, Srbija je treća u svijetu po naoružanosti civila – odmah iza Jemena i SAD. Oni procjenjuju da na svakih sto stanovnika dolazi po 39,1 komad lakog naoružanja.

Zvaničnici takve podatke negiraju i nazivaju proizvoljnim, a stručnjaci napominju da različite procjene cirkulišu već 15 godina, a da je precizne podatke teško utvrditi.

Policijska akcija nakon ubistava u Beogradu
Policijska akcija nakon ubistava u BeograduFoto: Darko Vojinovic/AP/picture-alliance

„Neke procjene idu od toga da ima 900.000 komada oružja u posjedu građana i barem isto toliko u nelegalnom posjedu, dok druge čak pokazuju da je tri puta više nelegalnog oružja“, kaže za DW direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku (BCBP) Predrag Petrović.

„Prema zvaničnim podacima MUP-a od prije dvije godine, u Srbiji je bilo 920.000 komada oružja, a u međuvremenu je vraćeno 50-60.000 komada“, dodaje Petrović.

„Kultura oružja“ živi

Koje god od postojećih procjena bile tačne, sve ukazuju na isto: u Srbiji i dalje u velikoj mjeri živi tradicija da svaka kuća mora da ima oružje. Razlog za postojanje takozvane „kulture oružja“ Petrović vidi prije svega u velikom broju oružanih sukoba koji su se dešavali na tim prostorima.

„Dio tog oružja je ostao, zato što su se građani osjećali nesigurnima. Osim toga, na ovim prostorima je oružje i simbol moći i statusni simbol, i znači da ste vi sposobni za život i da ste sposobni da zaštite sebe i svoju porodicu“, objašnjava on.

Višegodišnja kontinuirana istraživanja o osjećaju lične bezbjednosti koje sprovodi njegova organizacija ukazuje i na to da se građani najbezbjednije osjećaju u svom domu, a najmanje u državi u kojoj žive.

„Ali, taj osjećaj bezbjednosti ne pripisuju tome što državne institucije, na primjer policija, rade dobro svoj posao, već zato što sebe smatraju dobrim građanima, imaju dobre komšije i zato što su sposobni sami sebe da zaštite“, dodaje Petrović.

Zabrane (ne) rješavaju problem

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon krvavog zločina u školi u Beogradu (3.5.2023.)
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon krvavog zločina u školi u Beogradu (3.5.2023.)Foto: Darko Vojinovic/AP/picture alliance

Država sada najavljuje da će broj oružja biti drastično smanjen. „Svi ljudi koji imaju oružje, ne pričam o lovačkom, to je oko 400.000 lica – proći će reviziju, neće ostati više 30-40.000 komada. Izvršićemo gotovo potpuno razoružanje Srbije", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Osim toga, Vlada Srbije već je donijela odluku da se u narednih šest mjeseci sprovede kontrola svih vlasnika oružja tokom koje će se provjeravati da li oni čuvaju oružje na bezbjedan način i da li je na adekvatan način sprečen pristup oružju i municiji maloljetnicima i drugim neovlašćenim licima. Procedure za izdavanje novih dozvola biće dodatno pooštrene, a MUP će izdati i moratorijum na izdavanje bilo kakvog oružja u naredne dvije godine

„Za sve ovo znamo da će biti velikih problema, ali što je manje cijevi, to će biti i manje opasnosti za našu djecu i građane“, rekao je Vučić.

Kontrola je normalna stvar u ovakvim situacijama, ali sistemske zabrane nemaju smisla, smatra Dejan Milutinović iz Strukovnog udruženja sektora bezbjednosti (SUSB).

„Mi već imamo isuviše stroga pravila. Na najmanju svađu u komšiluku, naoružanje se trajno oduzima. Ne dozvoljava se prilika da se vidi da li bi taj možda bio sposoban upotrijebi to naoružanje“, kaže Milutinović za DW.

Strah i gnjev: dva masovna ubistva u dva dana

Petrović podsjeća da su pravila pooštrena izmjenama zakona 2015. godine kada je uvedena obaveza preregistracije postojećeg oružja, pri čemu je svaki građanin morao da prođe provjere i da navede razlog zbog kog se osjeća nebezbjednim i ima potrebu da drži oružje.

Ali, strogoća na papiru nije se reflektovala i u praksi. Rok za preregistraciju je nekoliko puta pomjeran, posljednji put prošle godine na još dvije godine.

„Dakle, nije to samo do građana, nego do samih institucija. I ta praksa je poprilično neujednačena, jer nekima oružje jeste oduzimano, jer je policija smatrala da nema razloga za držanje, dok su drugi dobijali nove dozvole iako nikakve posebne razloge nisu navodili“, objašnjava Predrag Petrović.

Ilegalno oružje i dalje van dometa

Registrovano oružje tek je dio problema – i to onaj jednostavniji, podsjećaju sagovornici DW. Među građanima još uvijek postoji velika količina ilegalnog oružja koje je zaostalo iz ratova devedesetih. „To se dijelilo stanovništvu bez bilo kakvih evidencija i niko ne može da uđe u trag tom oružju“, podsjeća Petrović za DW.

Srpski reformski političar i premijer Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003.
Srpski reformski političar i premijer Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003.Foto: picture-alliance/dpa

On dodaje da je najveće razoružavanje Srbije bilo tokom akcije „Sablja“ nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, kad je oko 50.000 komada naoružanja vraćeno.

„Sada bi zaista trebalo da postoji ozbiljna kampanja kako bi se građani uvjerili da mogu da vjeruju državnim institucijama i da se nalaze u sigurnom okruženju i da im to oružje nikad neće biti potrebno.“

Milutinović, pak, smatra da se najveći dio ilegalnog oružja nalazi među kriminalnim krugovima. Govoreći o automatskoj pušci kojom je izvršen zločin u okolini Mladenovca, on napominje da do takvog oružja nije moglo da se dođe legalnim putem.

„Automatsko naoružanje stoji u kasarni, dakle to može da bude samo nesavjesno postupanje nekog profesionalca koji je donio iz kasarne ili baze ili je rezultat nelegalne trgovine naoružanjem“, objašnjava Milutinović.

Oni koji nelegalno oružje posjeduju, dobiće još jednu šansu da ga u roku od mjesec dana predaju bez ikakvih posljedica. Onima koji to ne učine, predsjednik Srbije poručuje: „Naći ćemo ga, a posljedice će biti strašne.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu