Nezaposlenost mladih u Europi

Nije nimalo začuđujuće što je posvuda broj nezaposlenih mladih ljudi praktično veći od opće nezaposlenosti. Ipak upada u oči da je raspon među zemljama užasno veliki. U zemljama poput Španjolske je nezaposlenost mladih već tradicionalno veoma velika, ali uslijed financijske krize ona je sa više od 40 posto dostigla zastrašujuće razmjere. U Njemačkoj na osnovu uporednih podataka ona iznosi skoro 10 procenata i skoro da je rezistentna na krizu.

Ono što također upada u oči jest činjenica da je nezaposlenost mladih posebice veoma velika u zemljama u kojima je tržište strogo regulirano. Tamo gdje vlada velika zaštita od otkaza za mlade je posebice teško započeti radni vijek. Sve dok su u poslovnom smislu bez iskustva, mladi vrlo teško dobijaju šansu, jer pogrešna odluka prilikom zapošljavanja za poslodavce predstavlja ogroman rizik. To naravno odmah otvara pitanje kako je moguće da Njemačka unatoč svom u poređenju sa drugima vrlo reguliranom tržištu rada ima tako dobar prosjek kada je riječ o nezaposlenosti mladih?

Tajna uspjeha

Odgovor se nalazi u posebnostima dualnog sistema obrazovanja koji u ovoj formi postoji samo u rijetkim zemljama poput Austrije i Švicarske. Dualni sistem obrazovanja s jedne strane omogućava da je stručna ponuda relativno bliska potrebama tržišta, a s druge strane omogućava pouzdanost kada je riječ o kvalifikacijskim standardima. Osim toga ovaj sistem omogućava intenzivnu fazu učenja koja poslodavcima pruža relativno pouzdanu mogućnost procjene sposobnosti i potencijala određenog kandidata na kraju njegovog obrazovanja. Tako se smanjuje i rizik od donošenja pogrešnih odluka.

Bez dualnog sistema obrazovanja bi broj nezaposlenih među mladima u Njemačkoj sa velikom vjerojatnoćom bio u sličnim dimenzijama kao što je to trenutno u Francuskoj ili Italiji. To je neophodan odgovor na pritiske za regulacijom. Bez jake regulacije tržišta rada dualni sistem obrazovanja vjerojatno uopće ne bi egzistirao, jer ako firme imaju mogućnost okončati jedan radni odnos bez mnogo okolišanja, onda ni rizik od donošenja pogrešnih odluka prilikom zapošljavanja ne igra veliku ulogu. Reguliranje tržišta rada i dualni sistem obrazovanja su u Njemačkoj očito postigli nevjerojatno plodnu simbiozu.

Ipak ovaj uspješni model se teško može eksportirati. Upravo zbog toga što je dualni sistem obrazovanja za poslodavce skup, firmama u zemljama sa slabijom regulacijom tržišta rada je time teže uvesti jedan ovakav model.

Kritike OSCE-a

Unatoč tome OSCE se još nije umorio od toga da kritizira Njemačku zbog njenog navodno slabog investiranja u obrazovanje. Njemačka navodno sve manje ulaže u obrazovanje visokokvalificiranih. To se prije svega odnosi na postotak osoba sa završenim fakultetom i zanatlija, kao i financijskim izdvajanjima za obrazovni sistem s obzirom na brutonacionalni proizvod. Očita opasnost da drugačiji sistemi obrazovanja ne odgovaraju potrebama tržišta se pri tome gura pod stol. Također i navodi o visini izdvajanja za obrazovanje stvaraju pogrešnu sliku.

Ono što je dobro u sistemu obrazovanja ne mjeri se inputom, već outputom. I Njemačka se u tom smislu sa svojim dualnim sistemom obrazovanja zaista ne treba skrivati.

Autor: Dr. Hilmar Schneider (Autor je direktor Odjela za politiku na tržištu rada na njemačkom Institutu za budućnost rada)

Adaptirala: Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Marina Martinović