Referendum koji je podijelio Tursku

Uoči referenduma, na ulicama turskih gradova vođena je prava pravcata "predizborna" utrka. Sve se vrtjelo oko pitanja: "evet“ ili "hayir“ - "da“ ili "ne“: Vlada je predložila izmjene 26 članaka turskog Ustava, čiji je tekst na snazi od početka 80-ih godina prošlog stoljeća. Ustav je tada proglasila vojska.

Naime, prije tačno 30 godina, vlast u Turskoj preuzele su upravo oružane snage - uz pomoć puča. Ključni dio predloženih promjena predviđa jačanje demokratski legitimiranih institucija na račun - vojske.

Nastavak sukoba dvije strane

Referendum je nova epizoda u iznimno emocionalnom (i vječitom) sukobu između stare kemalističke i laicistički orijentirane elite u zemlji na jednoj, te vladajuće religiozno konzervativne stranke AKP na drugoj strani. Šef AKP-a, Recep Tayyip Erdoğan lično se posljednjih sedmica angažirao u kampanji i nastupio je na brojnim skupovima kako bi građane zamolio da glasaju za promjene. "Svaki glas ZA nije glas za AKP, već glas za vas, za vašu budućnost i vašu djecu", to su bile riječi šefa vlade.

Gotovo sve oporbene stranke, prije svih kemalističko-socijalistička CHP, pozvale su Turke da glasuju protiv ustavnih promjena. Šeg CHP-a, Kemal Kılıçdaroğlu upozorio je svoje sljedbenike da bi vladajuća AKP (i premijer Erdogan) u slučaju pobjede postala još moćnija.

Tekstom ustavnih promjena predviđena je i reforma pravosuđa. Pojednostavljeno rečeno, predviđeno je jačanje utjecaja parlamenta u Ankari na vrhovne suce i državne odvjetnike. Zauzvrat bi se smanjio (trenutno snažan) utjecaj stare kemalističke elite na pravosuđe.

Premijer argumentira kako je i u mnogim zemljama Europske unije sasvim normalno da parlament sudjeluje u izboru npr. ustavnih sudaca. "Ovaj paket reformi naš ustav mijenja na način da se pojednostavljuje put Turske u smjeru EU-a i u smjeru ´modernog svijeta´", kaže premijer.

Erdoğan uživa podršku Bruxellesa

Europska unija je planirane ustavne reforme u Turskoj nazvala "korakom u pravom smjeru". Nekoliko tačaka je izričito pohvaljeno od strane Unije. Npr. utemeljenje središnje institucije za žalbe građana, zatim ograničavanje nadležnosti za vojne sudove i jačanje prava djece. No, sve su to ionako točke koje većina Turaka ionako podržava.

Agencije za istraživanje javnog mnijenja predviđaju vrlo tijesan ishod referenduma. I otkrivaju što je ono što najviše smeta većinu građana. Oni se protive činjenici da moraju dati svoj glas o cijelom "paketu" - uključujući i spornu reformu pravosuđa.

Pravnica iz Istanbula Zeliha Aydin kaže da će upravo zbog toga bojkotirati referendum: "Unutar paketa postoji i nekoliko promjena na koje ja ne pristajem. Ne želim ih podržati. A moram cijelom paketu reći ili DA ili NE. To nije demokratski!"

Autor: Steffen Wurzel/ S. Matić

Odg. ur.: Belma Fazlagić-Šestić