Regionalne berze traže spas u povezivanju

Za trgovinu preko granice za koju su ranije bila potrebna tri brokera i tri transakcijska računa, sada je potreban samo jedan broker i jedan račun, navode potpisnici ovog projekta.

Izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović kaže za DW da pravi posao tek slijedi. “Na ovaj način stvaranjem većeg tržišta, imaćemo šta da ponudimo investitorima, jer bi sadašnji tempo pada sigurno dovodio u problem naše tržište.”

Berze zamrle

Zaista: već tri godine drastično je opala aktivnost na crnogorskoj berzi. Ona je praktično zamrla. Podaci pokazuju da onaj, ko je, na primjer, prije pet godina uložio u berzu 100 eura, danas mu te kupljene dionice vrijede gotovo sedam puta manje, odnosno tek 15 eura!? To znači da je berzanski indeks od 2007. godine pao za čak 85 odsto. Samo u ovoj godini je promet u odnosu na lani smanjen za trećinu. Mnoge kompanije, čije su akcije u vrijeme investicionog buma bile veoma tražene, sada su u stečaju.

Slična je situacija u BiH. Nakon privatizacije, tržište kapitala u toj zemlji je praktično – na početku. Berze u Sarajevu i Banjaluci u životu održava uglavnom trgovina državnim obveznicama ili obveznicama stare devizne štednje.

Ekonomski analitičari stoga ističu da do oporavka na tržištu kapitala može doći tek kada cijeli region krene putem snažnog oporavka i izlaska iz privredne krize. A kako su ova tržišta mala, komentator podgoričkog nedjeljnika “Monitor” Zoran Radulović kaže za DW da je povezivanje dobra šansa da se nešto uradi, te ističe: “U ovom momentu nema preduzeća zbog kojeg bi ozbiljni investitori došli, nezavisno od toga da li ih ovdje čeka jedna ili šest berzi. Možemo mi sada da dovedemo ovdje Njujoršku berzu i njihove brokere, problem ostaje isti: nema šta da se kupi!”

Virtuelna tržišta

Maksimović dodaje da se planira da se čitav ovaj posao uvezivanja berzi iz BiH i Crne Gore realizuje u narednih 12 mjeseci i navodi da će pritom svako očuvati svoj identitet i svoje lokalno tržište. On očekuje da će i ostale berze u regionu pristupiti ovom projektu.

“Očekujemo da će se ovom projektu uskoro priključiti Makedonska berza, prije svega zbog činjenice da se kod njih u upotrebu nalazi isti sistem poslovanja kao na naše tri berze, a nadam se da će i ostale berze shvatiti neminovnost ovog projekta i procesa objedinjavanja, makar virtuelnog, tržištu kapitala kako bi imali makar to virtuelno slobodno tržište u regionu”, zaključuje izvršni direktor Montenegroberze.

Zvaničnici u BiH se, inače, nadaju da bi tržište kapitala u toj državi značajnije moglo da oživi ukoliko krene izgradnja nekih dijelova koridora Vc i realizacija elektroenergetskih projekata.

Autor: Mustafa Canka

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić