Riječi podrške umjesto novca

On je prije mjesec dana boravio u baltičkim zemljama i u Poljskoj gdje je umirio tamošnje vlade: kriza na Krimu neće imati posljedica za sigurnost tih zemalja. SAD i Nato savez stoje čvrsto na strani svojih istočnih saveznika.

Sada zamjenik američkog predsjednika Joe Biden leti za Ukrajinu. I ovdje će reći vladi da s obzirom na krizu na istoku zemlje, može računati s američkom podrškom. Obamin zamjenik će odabrati jasne riječi. Također i one koje će biti upućene na adresu Moskve. On ne upućuje tihe riječi, to nije nikada radio. Za razliku od predsjednika Obame koji uvijek djeluje hladno i kontrolirano, njegov zamjenik često ima ispade emocija, ono što mu je na srcu to i kaže.

Biden je dio političkog establišmenta u Vašingtonu. On već decenijama značajno sudjeluje u osmišljavanju vanjske politike zemlje. On pripada takozvanim intervencionistima - redu političara koji su u krajnjem slučaju za intervenciju američkih trupa u inostranstvu. Biden je u prošlosti bio za američke intervencije u Afganistanu, na Balkanu i u Iraku.

Mnogi u Vašingtonu očekuju da će i tokom predstojeće posjete Ukrajini izraziti jasan stav. On će optužiti Moskvu i založiti se za stacioniranje američkih trupa u Estoniji i Poljskoj. Kada bi se samo on pitao, čuje se u Vašingtonu, onda bi odgovor na rusku politiku glasio: oštrije sankcije protiv Moskve, tješnja vojna saradnja sa Ukrajinom i Gruzijom, više trupa NATO-a u Rumuniji i Bugarskoj.

Razočarani saveznicima

Mnogi političari u Vašingtonu su razočarani da neki saveznici, među njima i Njemačka, i dalje zagovaraju suzdržanost prema Moskvi. Oni vjeruju da će ruski predsjednik Putin to držanje interpretirati kao slabost. Upravo sada Zapad ne bi smio pokazati slabost.

U političare koji tako misle se ubraja i Joe Biden. Njemu je međutim lako imati takav stav, jer SAD istina imaju ekonomske interese u Rusiji kao što je naprimjer vršenje utjecaja na prirodne resurse zemlje. Međutim, američka privreda nie ovisi o ruskom gasu. Američka trgovina sa Rusijom drži se u granicama. Sasvim drugačija je situacija za Njemačku koja ima blisku ekonomsku saradnju sa Rusijom. Ta saradnja se ne bi trebala lakomisleno prekinuti.

Bez novčane pomoći za Kijev

Biden će tokom svoje posjete na Dnjepru, prvenstveno jakim riječima podržati posrnulu vladu u Kijevu. U Vašingtonu trenutno niko ne računa s tim da će Obamina vlada Kijev podržati svježim novcem.

Do sada je Vašington Kijevu dao samo jedan kredit u visini jedne milijarde dolara. Na pitanje zašto je Amerika tako škrta, poslanici američkog Kongresa reaguju iznervirano. Amerika snosi, tako kažu u razgovorima iz kulisa, 75 odsto troškova za odbranu NATO-a . Zauzvrat Vašington od Evropljana, a pogotovo od Njemačke, očekuje da finansira ekonomsku obnovu Ukrajine.

Postoje i politički razlozi zbog kojih SAD Ukrajini neće dati dodatne milijarde pomoći. U jesen se održavaju izbori za američki Kongres. Američki ratovi u prošlosti su koštali mnogo novca. Nakon toga je izgradnja civilnog društva u Iraku i Afganistanu bila također vrlo skupa i nažalost malo donijela. Nije ni čudo da Amerikanci nisu spremni da za Ukrajinu izdvoje dodatne milijarde. To će morati uzeti u obzir političari koji na jesen žele biti izabrani. To inače niko bolje ne razumije od Joea Bidena. On je prošao mnogo predizbornih kampanja.

Autor: Miodrag Šorić

Odgorvorni urednik: Svetozar Savić