Roman Christiana Krachta izaziva burne reakcije

Christian Kracht (Kristijan Kraht) u svom novom senzacionalističkom romanu pod nazivom "Biću tu, na suncu i u sjeni" opisuje Švicarsku kao komunističku silu, koja 96 godina vodi rat protiv fašističkih država. U scenariju strave i užasa SAD nije "dežurni vatrogasac" već je neutralna zemlja. „Švicarski peti korpus zauzeo je grad prije sedam dana. Snijeg je mirisao na željezo. Pod mojim čizmama je škripao snijeg. Godišnja doba su nestajala, prelaznog perioda više nije bilo, klima se iznenadno mijenjala. Nastupa 96. godina rata“, citira autor najuzbudljivije odlomke na promociji knjige. Njegov blagi glas predstavlja kontrast u odnosu na strašni scenario, koji se opisuje u knjizi. Knjizi, u kojoj se opisuje do sada nepoznati svijet vječnog leda i vječnog rata. Samo se mjesto, u kojem se dešava radnja romana, odmah odaje. „Bio sam sekretar partije u Bernu i na mojoj beretki je visila crveno-bijela značka“, saznaje se od autora.

Neprestani rat sa Njemačkom i Engleskom

Nalazimo se dakle u Švicarskoj, u gradu Bernu. Godina 2013. Pisac romana, Kracht, u ovom romanu preokreće svjetsku istoriju. Lenjin, kako se navodi u romanu, 1917. nije se zaputio vozom u Rusiju, nego je ostao u egzilu u Švicarskoj da bi oformio Sovjetsku republiku Švicarsku (SRS). Republiku koja se nalazi u neprestanom ratu sa fašističkim zemljama kao što su, kako to piše u njegovom romanu, Njemačka i Engleska. Politička scena je u potpunosti promijenjena: Amerika se totalno izolirala i ponaša se neutralno dok u Rusiji vlada kuga. U svijetu, u kojem se pominju i azijske sile, dominira komunistička Švicarska sa svojim velikim kolonijama u Africi.

Duhovito napisan roman završava tragično

Kod stanovnika Švicarske promijenile su se mnoge stvari, pa tako i navike u jelu. Umjesto švicarskog specijaliteta, gdje se sir prži u ulju, Švicarci sada sjede za stolom i nabodene na duge viljuške prže banane u šerpi sa uljem (fondue) i istovremeno ih jedu. Ovo je samo jedan od mnogih primjera gdje se osjeti parodija. Ali autor, Christian Kracht, u intervjuu negira postojanje humorističkog karaktera romana: „Ovo nije parodija. Roman je napisan u prvom licu jednine, a glavni junak je kolonizirani Afrikanac koji se našao u Švicarskoj. Seobe ljudi i migracije donose u Švicarski i nove navike i običaje. U tom smislu "fondue" sa bananama predstavlja kombinaciju francuskog i afričkog jela.“ No, ozbiljnost u romanu se morala očuvati, jer se autor smatra moralistom. Nakon burnih godina provedenih u Švicarskoj, glavni junak se odlučuje vratiti u Afriku. Sve upućuje na klasično-romantičan kraj romana. Slutnje čitaoca se međutim ne ostvaruju. U piscu se na kraju budi sarkazam. Roman završava tragično.

r