RS i izvorni Dayton: Otcjepljenje ili disolucija BiH?

Insistiranje Republike Srpske (RS) na povratku na „izvorni Dayton“, logički je suprotno zaključcima Narodne Skupštine RS-a (NSRS) u kojima se zahtijeva odlazak stranaca iz Ustavnog suda BiH, jer upravo „izvorni Dayton“ predviđa da stranci budu sastavni dio najviše sudske instance u BiH. Osim toga, kako u komentaru za Deutsche Welle tvrdi učesnik mirovnih predgovora u Daytonu Ivo Komšić, u BiH se Daytonski sporazum „nakaradno“ tumači.

„Tako ga tumače ljudi koji i ne znaju šta piše u Daytonskom mirovnom sporazumu. Sve što se od 1995. godine dešavalo u skladu je sa Daytonskim sporazumom, barem kada je u pitanju prenos nadležnosti sa entiteskih na državni nivo. Ta mogućnost je predviđena Daytonskim sporazumom i sve te odluke su prošle u nadležnim entitetskim i državnim nivoima vlasti“, kaže Komšić.

Na potezu je Tužiteljstvo BiH

„Ovo što se sada radi, i što Dodik već odavno pokušava, zapravo je rušenje Daytonskog sporazuma. Prema Daytonu, entiteti su dio BiH i oni mogu postojati i funkcionirati samo unutar BiH. Entiteti ne mogu preuzeti ingerencije države i nisu pravni ni politički nasljednici Republike BiH. Oni koji ruše Daytonski sporazum i destabiliziraju BiH moraju biti sankcionirani od strane OHR-a - Ureda visokog predstavnika u BiH, odnosno Upravnog odbora Vijeća za provebu mira. Mislim da Milorad Dodik nikad i nije pročitao Daytonski sporazum. To je okvirni sporazum za mir u BiH i onaj ko narušava Daytonski sporazum narušava i mir u BiH“, pojašnjava Komšić.

Profesor Ivo Komšić naglašava da je na sceni i „rušenje Ustava BiH". „A oni koji ruše Ustav moraju biti predmet pravosudnih organa. Krajnje je vrijeme da naše pravosuđe počne raditi svoj posao i da procesuira one koji ruše Ustav. Pravosuđe i međunarodna zajednica, odnosno Ured visokog predstavnika i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira moraju čuvati vrijednosti Daytonskog sporazuma“, kaže Ivo Komšić.

Problem su asimetrična rješenja u entitetima

I potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić vjeruje da su zaključci NSRS „antidaytonski i suprotni Ustavu BiH“ i da ugrožavaju mir. On je za Deutsche Welle komentirao i činjenicu da su u Skupštini RS-a usvojeni zaključci koji zadiru u suštinu Daytona, uprkos protivljenju Bošnjaka koji su konstitutivni u RS-u.

„Put za rješavanje problema je ukidanje asimetričnih  rješenja u ustavima entiteta i davanje prava Bošnjacima i Hrvatima u RS-u, kakva imaju Srbi u entitetu Federacija BiH. Da su Bošnjaci i Hrvati imali prava kroz Vijeće naroda, kakva imaju konstitutivni narodi kroz klubove naroda u Federaciji, ne bi bila ni usvojena antiustavna i diskriminirajuća rješenja u zakonima u RS-u, na koja je kasnije upućena apelacija Ustavnom sudu BiH. Jednaka ustavna rješenja anulirat će potrebu podnošenja apelacije pred Ustavnim sudom BiH, jer bi se zaštita, koja se traži od Ustavnog suda, mogla ostvariti kroz entitetski proces donošenja zakona i drugih akata“, kaže Salkić.

Opet Memorandum SANU?

Politolog i stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić kaže da sporni zaključci NSRS „nisu provodivi bez primjene sile kao i da  Dodik "tu silu ne posjeduje". Ipak,nastavlja Hadžidedić, "u pitanju je strategija koja nema za cilj secesiju koja je protiv međunarodnog prava, nego disoluciju BiH do koje bi se dovelo postepenom paralizom svih njenih institucija, a to nije protiv međunarodnog prava“, kaže Hadžidedić.

Hadžidedić vjeruje da Dodik djeluje prema instrukcijama iz Beograda, i to, kako kaže, upravo onako kako je to opisano u dokumentu iz 2011. godine pod nazivom „Memorandum SANU 2“ (SANU – Srpska akademija nauka i umjetnosti). Tekst dokumenta objavilo je više medija u BiH među kojima i Al Jazeera Balkans pod naslovom: „Drugi memorandum SANU-a: Upute za udar na BiH".

Precizne upute iz 2011 – slika i prilika današnje BiH

U tekstu se, između ostalog, navodi: „Vrlo je značajno da političari u RS-u jasno stave do znanja javnosti i međunarodnoj zajednici da BiH ne smatraju kao jedinstvenu državu, već kao zajednicu dvije teritorije koje trenutno čine cjelinu. A tu cjelinu treba što češće nazivati neprirodnom, nametnutom, nemogućom... Koristiti sve mehanizme da se oba doma Parlamenta BiH maksimalno onemoguće u radu, obezvrijede i obesmisle na sve moguće načine. Sprečavati i donošenje onih zakona koji se ne smatraju bitnim i ne predstavljaju nikakvu prijetnju RS-u. Ovo je jedno od značajnijih sredstava za dokazivanje teze o nemogućnosti funkcionisanja zajedničkih institucija.“

Pogoršanje odnosa BiH i Srbije

Retorika između zvaničnika BiH i Srbije u međuvremenu je pooštrena. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su se i u Briselu, na neformalnom susretu lidera Evropske unije i zapadnobalkanskih država „sporječkali“ oko Ustavnog suda BiH, Kosova, RS-a... U rasprave o Ustavnom sudu susjedne BiH potom su se, putem srbijanskih medija, uključili i Ivica Dačić i Aleksandar Vulin, koji su se uključili u diskusiju o pitanju vlasništva u BiH i nadležnosti države i entiteta. Očekivano, uslijedio je odgovor iz Komšićeve Demokratske fronte: „Niti će biti Ustavnog suda po želji Beograda, niti će proruska koalicija uspjeti u planovima razbijanja BiH.“

Inače, u zaključcima NSRS se, pored privrženosti „izvornom Daytonu", nalaže i definiranje „entitetskih granica", nakon čega se otvorila rasprava o tome mogu li entiteti uopće imati granice. Federalni premijer Fadil Novalić nije povjerovao premijeru RS-a Radovanu Viškoviću da je entitetsko „razgraničenje“ neophodno iz praktičnih potreba lokalnog stanovništva, a nisu pomogle ni tvrdnje da se na entitetskim crtama „neće dizati nikakvi zidovi“. U zaključcima NSRS se konstatira i da su visoki predstavnici i ustavni sud „kršili Daytonski sporazum i Ustav BiH“, dok se zvaničnicima iz RS-a nalaže obustava donošenja bilo kakvih odluka u organima BiH.

Na Zapadu ništa novo

Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije (države Kvinte), kao i delegacija Evropske unije u BiH zajednički su reagirale na posljednja dešavanja u BiH – saopćenjem u kojem osuđuju „jednostrano povlačenje iz institucija ili blokiranje procesa donošenja odluka“, dok je Ured visokog predstavnika ranije  saopćio da je Ustavni sud BiH „kamen temeljac na kojem počiva ustavni okvir BiH“.