1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rusija pritisnuta uz zid?

Jasmina Rose18. decembar 2014

Ruska centralna banka je preduzela drastične mjere kako bi održala vrijednost rublje - ali bez uspjeha. Prijeti li još dublja ekonomska kriza ili je Rusija "prevelika da bi propala"?

https://p.dw.com/p/1E6HV
Foto: Alexander Nenenov/AFP/Getty Images

U noći na ovaj utorak (16.12.) je ruska centralna banka već zaista drastičnim mjerama pokušala zaustaviti pad vrijednosti tamošnje valute. Podigla je ključnu kamatnu stopu sa 10,5 na čak 17%, drugim riječima je "cijena" novca preko noći postala gotovo dvostruko veća. To bi, u normalnim ekonomijama, trebalo uzrokovati manje novca u opticaju i samim time njegovu veću vrijednost, posebno prema stranim valutama, čulo se iz tamošnje centralne banke.

Ta mjera nije provedena tek zakonima tržišta, nego u dogovoru i u saradnji sa Vladom Rusije, izjavila je direktorica ruske centralne banke Elvira Sahipzadovna Nabiullina na televizijskoj stanici Rossija 24. Ruska centralna banka je već proteklih sedmica pokušavala zaustaviti pad vrijednosti rublje, kako manjim povećanjima temeljne kamatne stope tako i intervencijama, odnosno kupovinama na tržištu deviza.

Russland Währung Euro und Rubel
Čini se da baš ništa ne može zaustaviti pad vrijednosti rubljeFoto: RIA Novosti

Ali se čini kako baš ništa ne može zaustaviti pad vrijednosti rublje. Nakon što je kratko vrijeme vrijednost rublje narasla, ubrzo su mjenjačnice nudile rekordne iznose za dolare i euro. Tako je jedan euro dostigao vrijednost od 100 rubalja, a jedan dolar je vrijedan već 80 rubalja. To znači da je vrijednost ruske valute od početka godine izgubila gotovo 60% svoje vrijednosti.

Manje deviza znači veću vrijednost

Razlog tome se prije svega vidi u činjenici kako Rusija jednostavno zarađuje manje deviza nego prije. Nafta je sve jeftinija na svjetskom tržištu, a slično je i sa mnogim drugim sirovinama koje nudi Rusija, ali koje svjetska ekonomija, još uvijek veoma oprezno, jednostavno trenutno ne treba. Povrh svega toga dolaze i sankcije Zapada zbog uloge Moskve u sukobu u Ukrajini gdje je još više smanjena vanjskotrgovinska razmjena. Rusija je velika zemlja i nije toliko zavisna o robi iz uvoza, ali ipak su i cijene u ruskim trgovinama značajno narasle od kako vrijednost rublje pada.

Agencija Reuters javlja kako se u Rusiji bude bolne uspomene na godinu 1998. kad je ta zemlja bila praktično pred bankrotom: "Čuju se glasine da bi se zemlja mogla vratiti u stanje kakvo je vladalo u toj kriznoj godini", kaže Alena Afanasjeva iz Forex Club u Moskvi.

Podsjetimo: tada se ruska državna opasno ispraznila, ne na kraju jer su se golemi iznosi novca prenosili u inostranstvo. Da bi riješila problem, Moskva je bila prisiljena uzeti ogromne kredite MMF-a i Svjetske banke kako bi stabilizirala domaću valutu i umirila tržište.

Nije dobro, ali daleko od bankrota

Hans-Henning Schröder, stručnjak za ekonomije istočne Europe na Slobodnom sveučilištu u Berlinu ipak tvrdi: "Rusija neće bankrotirati". Doduše, Rusija ima ozbiljne poteškoće, a slijedeće godine će i velik dio stanovništva na svojoj koži osjetiti posljedice. Ali sve u svemu, ovaj pad vrijednosti rublje za profesora Schrödera nipošto nije razlog da Zapad ublaži ili čak ukine sankcije, bez da Kremlj pristane na kompromis i jasno pokaže kako je spremna sudjelovati na europskom mirovnom planu.

06.02.2014 DW QUADRIGA Schröder, Hans-Henning
Hans-Henning Schröder ipak tvrdi: "Rusija neće bankrotirati"

Folker Hellmeyer, ekonomist pokrajinske banke Bremena priznaje kako stanje u ruskoj ekonomiji nije sjajno, ali upozorava kako se "ne može niti usporediti" sa krizom prije petnaestak godina: "Rusija ima treće po veličini devizne rezerve na svijetu, naime oko 420 milijardi dolara", upozorava ovaj ekonomski stručnjak. Poređenja radi: SAD ima oko 120 milijardi, čitava zona eura oko 220 milijardi dolara rezerve.

"Rusija povrh toga ove godine bilježi i državni suficit od 1,5%, dok smo mi u Njemačkoj na nuli, a SAD ima minus od 5,5% njenog BDP-a", upozorava Hellmeyer. Ne samo to: Rusija je jedva kome dužna i njeni državni dug iznosi tek 13% godišnjeg ekonomskog učinka. Poređenja radi, u Njemačkoj dug iznosi 77%, a u SAD čak 108% bruto-domaćeg proizvoda.

Symbolbild - EZB
Rusija ima oko 420 milijardi dolara rezerve, SAD oko 120 milijardi, a čitava zona eura oko 220 milijardiFoto: Getty Images/A. Dedert

Državni suficit, maleni dug, solidne devizne rezerve - znači li to da nema razloga za paniku? Zapadni stručnjaci nisu sigurni što da odgovore na to pitanje. "Još oštrije sankcije u julu su zaista imale veći učinak nego što se očekivalo", priznaje Schröder i dodaje kako se može još više "stisnuti" određene banke i psihološki već čitava ekonomija Rusije osjeća posljedice. Investitori, naročito iz inostranstva zaobilaze Rusiju u širokom krugu, a novac i sada otiče iz zemlje. Ali i ovaj ekonomist može samo nagađati, da li je političko vodstvo Rusije sada spremnije na razgovore o stanju u Ukrajini.

"Normalna" pravila i "socijalistička" pravila tržišta

Jer, zapadni ekonomisti imaju "problem" što poznaju samo uobičajena pravila na tržištu. Naime, na Zapadu je normalno da ako sve postaje skuplje, da onda građani prestanu trošiti i kupuju samo najosnovnije, objašnjava ekonomist Igor Nikolajev. Ali Rusi se još dobro sjećaju socijalizma i pravila koja su tamo vladala kad dođe do inflacije.

Obzirom da se mogu očekivati i "socijalističke" mjere na tržištu deviza koje mogu sezati sve do blokade deviznih računa građana, rješenje glasi - kupovati. Jer, ubrzo bi roba mogla postati vrednija od novca kojeg ste zato platili. Tako trenutno vlada prava navala na trgovine kućanskih aparata u Rusiji, kupuje se i namještaj, čak i automobili. Logika jest - što se prije riješiti ušteđevine jer bi ona ubrzo mogla postati bezvrijedna ili nedostupna. A to su i u proteklih 25 godina Rusi previše često morali iskusiti na svojoj koži.

Symbolbild - Einkaufen im Supermarkt
Igor Nikolajev: "Rusi se još dobro sjećaju socijalizma i pravila koja su tamo vladala kad dođe do inflacije"Foto: Fotolia/G. Sanders

To su pak reakcije sa kojima zapadni ekonomisti ne znaju računati i koje, barem kratkoročno, uveliko ublažavaju probleme na tržištu, objašnjava Nikolajev, ekonomist savjetničke kompanije FBK. Utoliko se tek može reći kako su "normalna" pravila ekonomije u Rusiji opet prestale vrijediti. A to nikad nije dobro za ekonomiju - bez obzira kolike devizne rezerve imala.