Kurdi opet gubitnici
9. oktobar 2019
„Nema boljih prijatelja od planina". Čini se da najnovije vijesti iz Vašingtona potvrđuju ovu staru kurdsku poslovicu. SAD su najavile da više neće biti protiv turske invazije u kurdskim oblastima na sjeveru Sirije. Tako su SAD svog najbližeg saveznika u borbi protiv takozvane „Islamske države" stavile na milost i nemilost nadmoćnoj Erdoganovoj vojnoj mašineriji.
Više od 10.000 kurdskih boraca proteklih godina je izgubilo život u borbi protiv IS-a. Kurdske paravojne snage činile su okosnicu „Sirijskih demokratskih snaga" (SDF), koje su na kopnu vodile lavovski dio borbe protiv IS-a. Sada je jasno: izjalovile su se nade Kurda da su time zaslužili zaštitu SAD od napada Turske.
Turski predsjednik je odavno bacio oko na sjevernu Siriju. A nedavno, na Generalnoj skupštini UN-a, Erdogan je predstavio svoje planove za „bezbjednosnu zonu" južno od turske granice. To je ogromna teritorija, s obzirom da je ta granica duga skoro 500 kilometara i da je predviđeno da zona bude širine 30 kilometara.
U ratom razrušenoj Siriji, te oblasti koje su kontrolisali Kurdi, do sada su bile oaza stabilnosti. Vojna operacija Turske, koja očigledno samo što nije počela, to će sigurno promijeniti.
Borba protiv IS-a nije dobijena
Kakve posljedice za Siriju ima turska invazija moglo se vidjeti početkom 2018, prilikom okupacije Afrina. Ta operacija je cinično nazvana: „Operacija maslinova grančica". Turska vojska je tada operisala zajedno sa džihadistima. Prema podacima UN-a, iz Afrina i okoline je tada izbjeglo 140.000 ljudi. Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu govori čak o 350.000 raseljenih. Organizacije za ljudska prava su se žalile na sistematsko uništavanje sredstava za život Kurda: oni se protjerani iz svojih kuća i koje su onda naseljeni sirijski Arapi.
Erdogan sada ima sličan plan - i to ne krije. Želi da se oslobodi više od tri miliona sirijskih izbjeglica, koje u Turskoj više nisu dobrodošle. To znači da Erdogan u suštini planira etničko čišćenje i kasnije preseljenje duž sirijsko-turske granice.
Pored svega toga, ne smije se zaboraviti da je borba protiv „Islamske države" u toku i da su oni koji se bore protiv IS-a daleko od pobjede. Iako je ova teroristiöka organizacija izgubila teritorije početkom godine, njeni borci se još uvek kriju po prostranstvima Sirije. Ideologija „Islamske države" je još uvek u glavama oko 12.000 zarobljenika koje na sjeveru Sirije čuvaju Kurdi, a i u glavama otprilike 70.000 izbjeglih sljedbenika IS-a koji su smješteni u kampovima, takođe na sjeveru Sirije.
Kada turska vojska krene u akciju, Kurdi će imati drugih briga i neće moći više da se bave tom ljudskom zaostavštinom terorističkog kalifata. Američki predsjednik Tramp je doduše obavezao Erdogana: Za zarobljene borce i pripadnike IS-a tada će biti odgovorna Turska. Očigledno je da ova turska ofanziva svijet neće učiniti sigurnijim.