SAD: sporno pravilo o protjerivanju ostaje na snazi

U SAD-u za sada neće biti stavljen izvan snage krajnje sporni propis o protjerivanju. To je odlučio sud u saveznoj državi Louisiani, a po tužbi nekoliko republikanskih guvernera. Sporno pravilo je prema planovima vlade američkog predsjednika Joea Bidena ovoga ponedjeljka trebalo prestati vrijediti. U obrazloženju sudačke odluke se navodi da su tužitelji naveli dovoljno razloga za privremenu mjeru protiv ukidanja pravila o protjerivanju iz zemlje, tzv. "Title 42".

- pročitajte i ovo:  Izbjeglice stižu u SAD, vlasti ih vraćaju

Taj propis je uveden u martu/ožujku 2020. za vrijeme mandata predsjednika Donalda Trumpa. Njime se američkim graničarima dopušta da odmah i bez posebnog pravnog postupka zbog pandemije protjeraju migrante koji ilegalno ulaze u SAD iz Meksika ili Kanade.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) su time, prema vlastitim navodima, željeli zaštititi stanovništvo od koronavirusa. I usput su većim dijelom ukinuli pravo na azil. Jedini izuzetak se odnosio na maloljetnike bez pratnje odraslih. Prema Američkoj agenciji za carinsku i graničnu kontrolu (CBP), od uvođenja tog pravila do danas je na temelju toga protjerano oko 1,7 milijuna ljudi.

- pročitajte i ovo:  S meksičke granice: "Nećemo ih sve moći spasiti"

„Proziran izgovor" republikanaca

Bidenova vlada je planirala ukinuti taj propis, što je naišlo na odobravanje organizacija za ljudska prava, ali i žestoke kritike iz redova Republikanske stranke. Stajalište republikanaca je u ovom slučaju kontradiktorno: naime, ta stranka se istovremeno zalaže za ukidanje svih mjera i ograničenja uvedenih zbog pandemije koronavirusa. No kod pravila o protjerivanju iz zemlje stranka smatra da bi to dovelo do stvaranja znatne nesigurnosti i kaosa na granicama.

„Republikanci žele koristiti to pravilo kao političko oružje na izborima u studenome i time pojačati strah kod dijela Amerikanaca od masovnog dolaska useljenika na granice", kaže za DW Maureen Meyer iz nevladine organizacije Vašingtonski ured za Latinsku Ameriku (WOLA).

Ana Saiz, direktorica meksičke građanske organizacije Sin Fronteras, govori o „prozirnom izgovoru" republikanaca koji je obilježen predrasudama prema strancima: „Širenje koronavirusa ne ovisi o useljenicima, jer 70 posto njih je cijepljeno."

Međunarodne obveze

Saiz upozorava da je proteklih tjedana uvedena iznimka za ukrajinske migrante, tako da mogu prijeći granicu i zatražiti azil, dok se istovremeno ne dopušta ulazak u zemlju migrantima iz Srednje Amerike, Meksika i Haitija. Za Maureen Meyer to pokazuje „dvoličnost": „Na primjer, Haićane se vraća zrakoplovima u zemlju u kojoj se ubijaju predsjednici i u kojoj haraju kriminalne bande i prirodne katastrofe."

Zadržavanjem na snazi pravila o protjerivanju SAD „ne izvršava svoje međunarodne obveze, jer se temeljno načelo Ženevske konvencije iz 1951. sastoji u tome da osobe ne smiju bez urednog postupka za dobivanje azila biti poslane nazad u zemlju u kojoj je ugrožen njihov život", ističe Saiz.

Osim toga, napominje, migranti iz meksičkog pograničnog područja su izloženi brojnim rizicima. Američka organizacija za ljudska prava Human Rights First je od Bidenovog dolaska na vlast do danas zabilježila skoro 10.000 slučajeva otmice, mučenja, silovanja i drugih nasilnih napada na migrante koji su protjerani u Meksiko na temelju pravila „Title 42".

Biden se nada dogovoru s Latinskom Amerikom

Nakon što su planovi predsjednika Bidena privremeno pravno blokirani i politička rasprava ne pokazuje znakove popuštanja, još uvijek je neizvjesno što bi se sada trebalo dogoditi. Bijela kuća je priopćila da će se pridržavati sudske odluke, ali i uložiti prigovor na nju. Washington je zatražio podršku od Meksika u sprečavanju navale migranata na granice. Bidenova vlada se nada da će na Amerika-samitu u lipnju postići dogovor s drugim zemljama Latinske Amerike.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu