Sajam knjige u Frankfurtu

Možda je tačno da poezija ovog 74-godišnjeg Sirijca jeste elitistička, ali ona lijepo zvuči i za one koji ne razumiju arapski. «Adonis sa svojom elitističkom literaturom nikako ne odgovara stereotipnim očekivanjima sa kojima se suočavaju Arapi na Zapadu”. Čovjek koji je ovo izgovorio zna o čemu govori – riječ je o Stefanu Weidneru, jednom od najuglednijih njemačkih arabista, koji je na njemački preveo upravo najveće savremene arapske pjesnike poput Mahmuda Darviša i Adonisa, čovjeka čije se ime godinama spominje kada se raspravlja o Nobelovoj nagradi za književnost. Adonis čije je pravo ime Ali Ahmed Said zaista je oduševio šaroliku publiku prilikom svog nastupa u Frankfurtu.

I dok su jedni tražili knjige koja bi im približila arapski svijet, drugi su, nakon oglašavanja štokholmske Kraljevske akademije pojurili ka štandovima njemačkih izdavača ovogodišnje austrijske dobitnice nobelove nagrade Elfriede Jelinek. Treći su pak tražili ovogodišnjeg laureata Mirovne nagrade Udruženja njemačkih izdavača i knjižara, Petera Esterhazyja. Njemu je ova nagrada pripala jer po mišljenju žirija njegov širom svijeta prepoznatljiv glas sa tugom i ironijom izražava "razaranje čovjeka terorom i nasiljem i njegovo ponovno uskrsnuće”.

Jedina knjiga na njemačkom koja je ove godine bila tematski povezana sa Bosnom i Hercegovinom jeste antologija koja ima neobičan naslov “Ein Hund läuft durch die Republik” – “Pas trči republikom”. Njemačka autorka Julie Zeh je priredila antologiju tekstova koje su na njemačkom jeziku napisali bh. studenti germanistike ali i najmlađi bh. pisci koji žive u Njemačkoj.

Na promociji knjige u Frankfurtu bila je i jedna od zastupljenik autorki, Selma Rakovac, studentica germanistike iz Tuzle, kao i Saša Stanišić, dvadesetšestogodišnji mladić koji je sa 14 godina došao u Njemačku kao izbjeglica iz Višegrada. Tada nije govorio ni riječ njemački da bi desetak godina kasnije vrć bio uvršten u jednu antologiju najmlađe njemačke proze. On kaže da time nije postao njemački pisac već pisac koji piše na njemačkom. Na bh. štandu je posebnu pažnju izazvao “Prvi bh. pop-rok leksikon”, autora Amira Misirlića, u izdanju Hercegtiska koji je predstavio urednik Dragan Šimović.

Još jedan leksikon, ovaj put na štandu Srbije i Crne gore, pobudio je posebnu pažnju “Leksikon YU mitologije”. Na 463 stranice ove knjige pobrojani su svi pojmovi koji su u bivšoj Jugoslaviji sačinjavali kulturu svakodnevnice od “Agrokomerca” preko grupe Haustor do “Zete bez filtera”. Očito ovaj leksikon čuva sjećanje na jedno iščezlo vrijeme i njegove artefakte, dobro poznate svima koji pamte predratni život u zajedničkoj državi. Izdavački projekat je plod neobične kooperacije izdavačke kuće Rende iz Beograda i Postscriptuma iz Zagreba.

U prizemlju pete hale od južnoslovenskih postavki najreprezentativnije je izgledao štand Hrvatske, Srbija i Crna gora i Bosna i Hercegovina su bile tek solidno opremljene. Direktor Udruženja bh. izdavača i knjižara, Ibrahim Spahić najavio je da će već sljedeće godine bh. štand biti potpuno okrenut budućnosti i po izgledu i po sadržajima.

Jedino južnoslovensko ime koje je ovaj put pozvano na veliku binu jeste Bora Ćosić, srpski pisac koji već 10 godina živi u Berlinu. Njegova izdavačka kuća, moćni Suhrkamp iz Frankfurta, predstavila je u Međunarodnom centru, u hali broj pet njegovu proznu knjigu “Das Land Null” – Nulta zemlja. Treba reći da nisu svi kritičari bili oduševljeni ovom Ćosićevom knjigom. Ugledna književna kritičarka Ilma Rakuša ju je nazvala “gorkim plodom starosti”.

Austrijska izdavačka kuća “Drava” objavila je knjigu “Zimmer mit Rad”(Soba sa točkom) - odličan izbor proze i poezije Jovana Nikolića, romskog pisca koji živi u Njemačkoj. Promocija na Sajmu je bila uspješna i interesovanje medija iznenađujuće veliko, s obzirom da je interesovanje za naslove iz bivše Jugoslavije opalo i da se radi o prvom prevodu na njemački.

Naposlijetku treba spomenuti da su u Frankfurtu , uz Adonisa velikog sirijsko-libanskog pjesnika, koji živi u Parizu, pod centralnom šatrom u dvorištu između hala, nastupile dvije u Evropi nepoznate egipatske pjevačice, Mai Farouk i Riham Abdel-Hakim i da je njihov nastup naišao na oduševljeni prijem. Bez obzira na sve probleme svijeta, koje jedan sajam knjige sigurno ne može riješiti, to je bio trenutak u kojem su ljudi sa svih kontinenata u Frankfurtu zastali, usred sajamske gužve, kao omađijani.