Sajam privatnog poduzetništva u Essenu

Hartz IV je nova reforma trzista rada koja u januaru 2005-te stupa na snagu, a koja je izazvala masovne demonstracije u Njemackoj. Više od 300 izlagaca ljudima koji zele da osnuju privatne firme, izložili su koncepte koji su potrebni za osnivanje privatnog preduzeca. Na sajmu su se mogli naci gotovi koncepti za osnivanje firmi sa sopstvenim ili mješovitim kapitalom, za dobivanje kupovnih i prodajnih licenci, sve vrste savjeta i treninga kao i mnogobrojni državni programi za pomoc pri osnivanju firme. No, prvi utisak vara. Zašto, poslušajmo u prilogu Maxa Borowskog.

Osnovati preduzece nije tako jednostavno kako se na prvi pogled cini. Zapravo nikad ga nije bilo teže osnovati nego danas. Tako bar smatra šef referata za pitanja malih i srednjih preduzeca pri ministarstvu privrede Sjeverne Rajne-Vestfalije Bernhard Roth-Harting:

"Banke su umnogome izmijenile svoju politiku poslovanja. One od privatnika koji želi osnovati firmu ili obrt ocekuju profesionalnu pripremu. Banke nerado odobravaju mikrokredite, pošto to iziskuje relativno komplikovanu administrativnu obradu, a dobit je izrazito mala."

Iako zvuci paradoksalno, cinjenica je da je pokretacu privatnog preduzeca teže doci do pocetnog kapitala ukoliko mu je potrebno manje novca za firmu. Kome, recimo, neko iz porodice ne može ponuditi garanciju za kredit, taj cesto nema šanse. Ovakvo stanje teško mogu izmijeniti državni kreditni programi, jer se citav proces mora odvijati preko privatne banke.

Birgit Gehr i Alexandra Wehner su uprkos svim teškocama pokušale i uspjele. Prije dvije godine one su u Bavarskoj osnovale firmu za logistiku i reciklažu "Blues", sa sjedištem u Starnbergu. Firma patentiranim metodom procišcava i reciklira pijesak, ulicni otpad i druge mineralne materije. Dvije mlade preduzetnice su na sajmu osvojile drugo mjesto na natjecaju za privatnike. Jedna od njih Alexandra Wehner kaže :

"Ja sam zadužena za sektor prodaje i marketinga. Gospoda Gehr razvija tehnologiju i kao strucnjak za zaštitu covjekove okoline radi na pravom mjestu. Obje smo eksperti na svojim podrucjima. Ja sam vec imala privatnu firmu, ali sam htjela pokušati i nešto novo. Smogle smo hrabrosti da se upustimo u rizik. U našu firmu uložili smo puno više od novca, koje smo naslijedile. Za to čovjek mora biti odvažan, promišljen i veoma ambiciozan." - kaze Alexandra Wehner.

Ove dvije mlade poduzetnice mogu biti jedan od korisnih primjera ostalima. Radi se o idealnoj kombinaciji tehnološkog znanja i iskustva u privrednoj djelatnosti. Mnogim privatnim poduzetnicima pored finansijskih sredstava upravo nedostaje potrebno iskustvo.

Da bi se osnovala firma , buduci poduzetnik
mora otici kod nekoga da se posavjetuje. Stoga u posljednje vrijeme nice sve vise firmi za savjetovanje preduzetnika, koji se povezuju u mreže. Jedna takva mreža fabrika u njemackoj saveznoj zemlji Nordrhein-Westfallen zove se "Go! u prevodu "Kreni!" U pruzanju besplatnih savjeta ucestvuju pored njemackog ministarstva privrede i industrijska i trgovinska komora, obrtnicka udruženja kao i gradski uredi za podršku u osnivanju obrta. Bernhard Roth-Harting, objašnjava zašto je ovakva potpora važna:

"U posljednje dvije godine došlo je do prave poplave registrovanja novih firmi. Medjutim došlo je do promjena profila poduzetnika, naime, više od polovine privatnih firmi osnovali su ljudi koji su bili nezaposleni ili koji nisu imali stalni posao. Prije 4 godine je ovakvih preduzeca bilo samo 20 procenata a sada ih je 50 procenata i upravo zbog toga raste potreba za Centrima za strucno savjetovanje preduzetnika" kaže Roth-Harting.

Ona smatra da vecina novopecenih poduzetnika imaju raspolažu dobrim znanjem u oblasti informatike ali da im nedostaje znanje iz oblasti ekonomije. U pravilu se ne mogu osloniti na sopstveni kapital, niti mogu bankama pružiti garanciju da bi dobili kredit.

U medjuvremenu su i politicari primjetili da se nešto mora uciniti kako se dinamika nastanka novih privatnih preduzeca ne bi na startu usporila. Na sajma poduzetništva pod nazivom "Start" ministar privrede Sjeverne rajne Vestfalije, Harald Schartau, je rekao:

"Posebno je teško finansirati mala preduzeca. To važi i za tehnološki orjentirane firme. U ovoj oblasti politika zajedno sa finansijskim institutima mora razvijati instrumentarij, koji treba da odvoji davanje savjeta i ekonomske aspekte od finansijskih. Mora se razviti i instrumentarij koji ce bankama omoguciti da na mikrokredite gledaju kao na investicije, koje su važne za buducnost jedne firme."

Moguce rješenje ovog problema bilo bi da Mreža za pokretanje samostalne djelatnosti kao što je "Go!", izvrši selekciju poduzetnika i s njima detaljno sastavi finansijske planove. To bi rasteretilo banke i umnogome im olakšalo administrativnu obradu. Na taj nacin banke bi i odobravanjem mikrokredita mogle imati zaradu.