Samit EU-Zapadni Balkan: Skoro pa porodično okupljanje

Slovenački domaćini su na samitu EU sa zemljama Zapadnog Balkana postavili pravi mali šatorski grad na zelenoj livadi. Premijer Janez Janša namjeravao je da se tu profiliše i ponadao se da će postići politički uspjeh. Ali sesija održana ispred prelijepe planinske pozadine, potonula je pod kišom koja nije prestajala da pada. „Kao Vudstok, samo bez seksa i rokenrola", šalili su se novinari.

Put do mjesta za konferencije za novinare pretvorio se u blatnjavu stazu, a i prisutni su bili više pokisli, nego sretni. Ambiciozan Janšin cilj, da se EU obaveže na pridruživanje 2030. godine – nije uspio. Ostalo se na opštim mjestima, a sve prema mantri: Zapadni Balkan u principu pripada porodici, ali treba nam više vremena.

-pročitajte još:  „Diplomatske floskule podrivaju proces proširenja“

Geopolitika trijumfuje nad skepticizmom

Letonski premijer Arturs Karins jutros je kratko izjavio: „Ili će Evropa pružiti ruku ili će to da uradi neko drugi“. Pod tim je mislio na pokušaje Kine, Rusije ili Turske da kroz investicije i političke inicijative steknu uporište na Zapadnom Balkanu. Šest zemalja ima još dug put pred sobom, rekao je Karins, ali proces pristupanja mora ići naprijed.

Angela Merkel, kojoj do formiranja nove njemačke vlade preostaju još samo jedan ili dva samita EU, još jednom je jasno stavila do znanja: „Ne činimo mi njima uslugu, to je naš osnovni interes" – da Zapadni Balkan bude u EU. S tim su se svi složili i Evropljani bi morali da održe svoja obećanja.

Njemačka kancelarka je prethodno, zajedno sa francuskim predsjednikom, pokušala da u bilateralnim razgovorima ukloni neke prepreke. U razgovorima sa predstavnicima Srbije i Kosova, Angela Merkel i Emanuel Makron bezuspješno su obećavali ekonomske podsticaje kako bi dvije zemlje prevazišle svoj sukob. Kancelarka i predsjednik su čak preuzeli na sebe da pregovaraju i sa Bugarskom, kako bi riješili spor sa Sjevernom Makedonijom oko jezika i dugogodišnju blokadu pristupnih pregovora. Ali predstavnici iz Sofije samo su odmahnuli rukom: oni su predstavnici vlade u ostavci i zato su nemoćni.

-pročitajte još: Evropska perspektiva naprijed, proširenje stoj

Kancelarka, istovremeno, smatra da je besmisleno govoriti o vremenskom okviru za proširenje. Svjesna je da se o pristupanju Zapadnog Balkana govori već dvije decenije, ali, ponavlja, „put je još dug". S druge strane, ni zemlje poput Crne Gore, čije su reforme uznapredovale, ne bi trebalo da budu zadržane do fiksnog datuma. Drugi bi jednostavno morali da nastave sa reformama, posebno u oblasti vladavine prava i borbi protiv korupcije, kako bi konačno ispunili uslove za prijem.

„Evropa je naša sudbina“, rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti na početku sastanka. Potom je i kritikovao EU, jer ne ispunjava svoja obećanja i pozvao je da bude hrabrija. Ali od nekakvog velikog istorijskog iskoraka neće biti ništa, sve dok njegovu zemlju nisu priznale čak ni sve članice EU, poput Španije i drugih. Od svih kandidata, Kosovo je trenutno najudaljenije od tzv. „zrelosti za članstvo“.

Skeptici ublažili stavove

Iako je Holandija dugo bila jedan od najvećih protivnika proširenja EU, premijer Mark Rute se u Sloveniji pokazao kao neobično otvoren: izrazio je nadu da bi pregovori sa Sjevernom Makedonijom uskoro mogli da počnu i pozvao bugarskog predsjednika da ukine blokadu. Ali, kaže, pristupni pregovori morali bi da budu strogi, pošteni i zasnovani na kriterijumima.

Tako je Rute bar odškrinuo vrata. Iako je zabrinut „zbog vladavine prava u nekoliko zemalja", ipak kaže da je na Evropskoj komisiji da to procijeni. Znamo da holandski premijer pritom posebno misli na Albaniju i njenu neadekvatnu borbu protiv organizovanog kriminala. Holandija je, naime, već godinama u problemu zbog albanskih narko-grupa koje se sve više šire.

Francuski predsjednik se takođe odmakao od svog ranijeg skepticizma po pitanju prijema zemalja Zapadnog Balkana. „Imali smo veoma dobru diskusiju“, rekao je Emanuel Makron – pa čak i ako je došlo do komplikacija između nekih zemalja, poput Srbije i Kosova. Zato je toliko važno pružiti tim zemljama kratkoročne izglede. „Vidimo da se istorija ponavlja i da postoje jake tenzije“.

Finansijska pomoć

Makron ukazuje na važnost najavljenih ulaganja EU. Komisija planira da u narednim godinama dodijeli devet milijardi grantova i obezbijedi dodatnih 30 milijardi privatnih investicija za poboljšanje ekonomske situacije na Zapadnom Balkanu. Proizvodnja tog regiona trenutno iznosi samo jedan odsto BDP Evropske unije. Francuski predsjednik je takođe istakao da ni sama EU još nije spremna da primi dodatne članice – što je problem koji je on i do sada vidio kao najveću prepreku. Način, na koji funkcioniše EU, mora se reformisati, a taj posao je i sa sadašnjih 27 članica pretežak.

Na kraju je došlo do neke vrste političkog zagrljaja sa Zapadnim Balkanom i uvjeravanja da zaista pripadaju porodici, samo ako mogu brže i bolje da sprovedu reforme. Ostaje da se vidi da li će to, zajedno sa finansijskom injekcijom iz Brisela, biti dovoljno da se zaustavi proces odmicanja od EU, poput onog u Srbiji u pravcu RusijePratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu