Prvi susret Trumpa i Putina

Britanska premijerka Theresa May, njemačka kancelarka Angela Merkel i na koncu čak i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko - nakon inauguracije u siječnju se novi predsjednik SAD-a Donald Trump rukovao s mnogim šefovima vlada i država. I to u Washingtonu i u inozemstvu, dugo i srdačno ili kratko i službeno. No, jedno rukovanje je dosad izostalo, ono s Vladimirom Putinom. Na rubu summita G20 u Hamburgu će dvojica državnika prvi put imati priliku za to. Putin će se s Trumpom susresti već u petak, prvi dan summita, kako je to u utorak priopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

Putinovo strpljenje s Trumpom

Očekivanja od prvog susreta dvojice predsjednika su u posljednje vrijeme bila rijetko tako velika. Moskva bi najradije da se to rukovanje s Trumpom dogodilo puno ranije. "Radi se prije svega o normaliziranju dijaloga", kazao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Rusija se nada u novi početak u napetim odnosima koji se od ruske aneksije Krima razvijaju negativno. Trump je Moskvi davao pozitivne signale tako što je za vrijeme izborne kampanje Putina više puta hvalio kao jakog vođu i obećavao bolji odnos s Moskvom.

No, obrat je dosad izostao. Trump je već mjesecima na unutarnjopolitičkom planu izložen pritisku zbog navodnog uplitanja Rusije u izbornu kampanju na njegovu korist, što su i Trump i Moskva odbacili. Nova američka administracija je ostavila na snazi sankcije protiv Rusije koje je uvela prethodna vlada Baracka Obame te je nedavno uvela čak nove. 

Moskva je dosad pokazivala razumijevanje za Trumpa i njegovu suzdržanost objašnjavala s unutarnjopolitičkom borbom za moć u SAD-u i pritiskom njegovih protivnika. "Mi imamo strpljenja", tu rečenicu je Putin uvijek iznova ponavljao kad je bilo riječi o odnosima s Washingtonom. Činjenica jeste da je Rusija izbjegavala uputiti bilo kakve kritike u smjeru Trumpa i odustala od novih protusankcija. Kad je Trump tijekom NATO-summita u Bruxellesu u svibnju govorio o "ruskoj opasnosti", Putin je reagirao izrazito opušteno. Nije to ništa posebno, kazao je ruski predsjednik u jednom intervjuu.

Umanjena očekivanja

No iza kulisa se širi otrježnjenje, uvjerena je Lilija Ševzova, stručnjakinja za vanjsku politiku iz Moskve. Ona je, kaže, već krajem veljače u krugovima Kremlja osjetila pesimistične stavove. "Putin je stajao s ispruženom rukom i čekao na Trumpovu inicijativu", kaže Ševzova koja aktualno radi za britanski Think Tanku Chatham House. "No, vjerojatno je uvidio da je Trump neuračunljiv političar koji će se oštro ophoditi prema Moskvi." Tako je, nastavlja dalje Ševzova, predsjednik SAD-a već tijekom napada krstarećim raketama u Siriji pokazao da se udaljava od suzdržanosti koju je prakticirala Obamina vlada po pitanju Sirije. Ali i kao energetska super sila, na primjer isporukama tečnog plina u cijeli svijet, Trump Rusiji namjerava konkurirati, navodi ova politologinja.

"Riječ je o prvom susretu na rubu jednom summita - ne o bilateralnom susretu", kaže Ivan Timofejev iz Ruskog vijeća za vanjsku politiku, jedne mreže stručnjaka koju je pokrenula vlada u Moskvi. Pritom se izravan razgovor između Putina i Trumpa "već odavno trebao dogoditi", kaže on. "Najvažnije je da se osobno upoznaju i ostvare kontakt", kaže Timofejev, ali ujedno dodaje kako se veći iskorak u Hamburgu ne može očekivati.

I Lilija Ševzova kaže da bi jedno rukovanje i dogovor o budućem njegovanju kontakta bio uspjeh. Ona dodaje kako će upravo sastanak na rubu G20 pokazati hoće li obojici državnih šefova poći za rukom da stvore jedan mehanizam za svladavanje međusobnog nepovjerenja.

Terorizam, Sirija, Ukrajina 

Prioriteti Moskve na tom susretu u Hamburgu otkrivaju želju da se prvo traga za onome što je zajedničko i da se izbjegava svađa. Tako će Putin s Trumpom u prvoj liniji govoriti o borbi protiv terorizma, kazao je jedan glasnogovornik ruskog Ministarstva vanjskih poslova i dodao: "Bez suradnje između Rusije i SAD-a, teško da se može pobijediti terorizam."
Pritom bi trebalo biti riječi o zajedničkoj borbi protiv terorističke skupine "Islamska država" (IS) u Siriji i Iraku. Nedavno je došlo do napetosti kad je zapadna alijansa pod vodstvom SAD-a srušila jedan sirijski zrakoplov. Rusija, koja vojno pomaže sirijskog predsjednika Bashara al-Asada, demonstrativno je istupila iz zajedničkog dogovora sa SAD-om o tome da se međusobno informiraju o kretanjima ratnog zrakoplovstva. Stoga bi bilo važno kad bi tijekom susreta u Hamburgu Putin i Trump ponovno došli do suglasnosti o tome da se ponovno počnu pridržavati tog dogovora, smatra Lilija Ševzova. 
Prema njezinom mišljenju je Rusija takozvanim "zonama deeskalacije" za Siriju SAD-u već učinila "uslugu": "No, Amerika to nije shvatila kao poklon i još nije spremna to podržati." Osim toga, Moskva u Hamburgu namjerava govoriti i o temi nuklearnog naoružanja. Ivan Timofejev polazi od toga da su obje strane zainteresirane za takve razgovore zbog Sjeverne Koreje. U slučaju Ukrajine ovo dvoje stručnjaka ne očekuje iskorak. Rješenje tog konflikta za koji Kijev i Zapad okrivljuju Moskvu još nije na vidiku.