1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

San o dobroj mreži

Konstantin Klein
30. novembar 2019

Vlade bi se strožijim zakonima trebale suprotstaviti zloupotrebi interneta, sugerira Sir Tim Berners-Lee, "otac World Wide Weba ". Upravo on on bi to trebao znati bolje, smatra Konstantin Klein.

https://p.dw.com/p/3Toz0
Portugal Web Summit 2018 | Tim Berners-Lee
Sir Tim Berners-Lee, "otac World Wide Weba "Foto: picture-alliance/dpa/P. Fiuza

Kula od slonovače je metafora duhovnog mjesta osamljenosti od svijeta i nedodirljivosti. Ova rečenica – mora se priznati - 1:1 kopirana je iz njemačke Wikipedije, priznatog izvora solidnog poluznanja na Internetu. I već spomenuta kula od slonovače često se u novinarstvu, ali i izvan njega, koristi kao simbol mentalnog doma od svijeta otuđenih naučnika.

Čime bi svi neophodni sastavni dijelovi - nauka, Internet, otuđenost od svijeta – zajedno poslužili da razmislimo o ideji koju je Sir Tim Berners-Lee predstavio na Forumu o upravljanju internetom (IGF) u Berlinu, a to je inicijativa za bolju mrežu, jedna vrsta „ugovora za Internet ". Ali da krenemo redom. 

Arhitektura Interneta: kopile

Internet je stariji nego što to može zamisliti većina korisnika mreže. Koncept umreženog znanja i mišljenja seže do ideja inženjera i predsjedničkog savjetnika Vannevara Busha iz 40-ih godina prošlog stoljeća, implementacija kao distribuirana mreža servera datira iz 1960-ih i vanbračno je dijete – koje neki nazivaju i "Bastard" – kopile - nauke i vojne doktrine. Oboje, koncept i arhitektura, razlog su zbog kog su događaji poput IGF-a i inicijative Berners-Leeja uopšte postali neophodni, ali su i krivi zato što pozitivne posljedice inicijative Sir Tima ne mogu nadrasti kvalifikaciju da je to puki izraz dobre volje.

Kommentarbild Klein Konstantin
Konstantin Klein

Onaj koji to najbolje zna je sam Berners-Lee. Njegov rad se vraća na World Wide Web, dio mreže koji mi danas doživljavamo kao "Internet". Njegova izvorna ideja - i tu opet dolazi kula od slonovače iz prvog pasusa - bio je odgovor na pitanje kako njegove kolegice i kolege istraživači iz Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) slobodno mogu razmjenjivati svoje ideje i rezultate putem službenih kanala i hijerarhija. Prvi ljudi na WWW-u bili su dakle više motivirani zajedničkim, nego različitim interesima – ali ne nužno i vrstom društva, koju mi danas susrećemo na društvenim medijima i drugim mjestima na webu.

Zaštititi mrežu – može li se to zaista izvesti?

"Ako sada nešto ne poduzmemo, zajednički,kako bismo zaštitili mrežu od onih koji je iskorištavaju, prave podjele i podrivaju, onda riskiramo da odbacimo njen potencijal usmjeren ka dobrobiti", rekao je Berners-Lee u svom prijedlogu za ovaj ugovor. Šteta što ne postoji tehnička mogućnost da se spriječi uticaj onih koji iskorištavaju, prave podjele i podrivaju.

Za to se brine vojni DNK-a Interneta. Zbog operativne pouzdanosti, čak i u slučaju nuklearnog rata, on je dizajniran kao "nepokvariva" mreža. Jedna od osnovnih funkcija interneta je ta što svoje korisnike uvijek usmjerava do podataka koje traže, uključujući zaobilaženje smetnji, prepreka i blokada. Ta osobina je razlog zbog kog zemlje poput Rusije i Kine moraju uložiti mnogo tehničkog napora da blokiraju svoje građane u pristupu neželjenim informacijama iz inostranstva i u tome nikada ne uspiju 100% - zahvaljujući slobodno dostupnim tehnologijama poput Virtual Private Networks (VPN) ) ili Tora. "Iransko rješenje" jednostavnog isključivanja cijele zemlje iz mreže za globalne igrače u umreženom svijetu ionako nije održiva opcija.

Ljudi upadaju u klopku svake gluposti

Problem nije u tome što postoji premalo efikasnih pravila za bolju mrežu. Problem leži u prirodi čovjeka, koji je lakomislen, lijen da razmisli i vođen predrasudama, podložan da upada u klopku svake gluposti, samo ako je ona dovoljno primamljivo prezentirana. To su društvene mreže prepoznale svuda u svijetu i to iskorištavaju vlastite prodaje ili u interesu svojih političkih gospodara i mentora.

Sudionici IGF-a poput Plenuma mladih IGF-a, ali i prvog čovjeka kompanije Siemens Joea Kaesera govore o glavnom problemu, ako oni - pored poboljšane zaštite osjetljivih podataka – zatraže jedan opšti provodivi zahtjev za transparentnošću prilikom prikupljanja i korištenja tih podataka. Iskustvo posljednjih godina pak pokazuje, da će tako stečene spoznaje, nakon što budu dostupne, pored ljubitelja teorija zavjere i sporova svjetine na mreži jednostavno proći neopaženo. Jer činjenice su tako dosadne.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android